Na svečanoj dodjeli upriličenoj na velikoj pozornici Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) u Zagrebu, kojoj su nazočili i izaslanik predsjednika RH Zdravko Zima, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Vesna Bedeković te, među ostalim uvaženim gostima, veleposlanici Austrije, Izraela, Albanije i Kosova, okupljene je uvodno pozdravio koordinator nagrade Kruno Lokotar.

Kazao je kako je riječ o prestižnom 75 tisuća kuna vrijednom priznanju koje dodjeljuju tjednik Express i dnevnik 24sata za najbolju knjigu fikcijske proze u godini dana do 1. srpnja. Nagradu sponzorski podupire Atlantic grupa a ove je godine dodijeljena peti put. Dosadašnji su dobitnici Nagrade Fric romani "Sjećanje šume" Damira Karakaša, "Crvena voda" Jurice Pavičića, "Schindlerov lift" Darka Cvijetića i "Vošicki" Marka Gregura.

Ovogodišnji je pobjednički naslov odabran među 50 razmatranih, od kojih se ukupno 14 profiliralo u širi a šest u uži izbor za nagradu, koji po mišljenju žirija, kvalitetom i raznolikošću poetičkih modela transparentno reprezentiraju glavne tendencije prošlogodišnje prozne produkcije. Uz "Ja sam" (Buybook), to su još naslovi "Svetkovina" Magdalene Blažević (Fraktura), "Sinovi, kćeri" Ivane Bodrožić (Corto Literary), "Putujuće kazalište" Zorana Ferića (V.B.Z.), "Gušterov rep" Korane Serdarević (Fraktura) i "Radio Siga" Ivana Vidaka (Sandorf).

Proglašenju laureata prethodilo je kratko predstavljanje i razgovori sa svakim od finalista o tome što njima predstavlja Krleža, a upriličen je i glazbeno-scenski program sastavljen od izbora iz proze Miroslava Krleže u izvedbi članova ansambala HNK.

Iznoseći obrazloženje nagrade, predsjednica prosudbenog žirija, književna kritičarka Jagna Pogačnik zahvalila je i čestitala svim piscima koji su sudjelovali u natjecanju, ali i svojim knjigama obogatili hrvatsku književnu scenu u protekloj sezoni.

Knjiga kojoj je žiri, po njezinim riječima, odlučio dati malu prednost i nagraditi je nagradom Fric, roman Damira Uzunovića "Ja sam", kombinacija je autobiografske fikcije i svojevrsne autorove literarne posvete ocu i majci, ali i rodnom Sarajevu.

O nagradi je odlučivao žiri koji su uz Pogačnik činili komparatist Tomislav Brlek, intendantica HNK-a Zagreb Dubravka Vrgoč, urednik kulture Expressa Igor Vikić, povjesničar Hrvoje Klasić, molekularna biologinja Dragomira Majhen i odvjetnik Čedo Prodanović.

Na 400-tinjak stranica knjige koja je građena od tri dijela, Uzunovićevih petstotinjak likova grade uvjerljivu atmosferu jednoga grada, od odrastanja u doba socijalizma, preko rata koji je taj grad i pripovjedača obilježio, do konačnog odrastanja koje nastupa smrću roditelja, rekla je Pogačnik.

"Emotivan i istovremeno precizan, živopisan i iznimno atmosferičan, ponekad i naturalistički brutalan, ovo je roman koji sjajno funkcionira na više razina - kao mapiranje jednoga grada u miru i ratu, kao priča o odrastanju, obitelji, ljubavi i bolesti, kao spoznaja o vlastitom jeziku i spisateljskom pozivu, ali prije svega kao priča svih priča - ona o  životu i smrti, vječnoj igri erosa i tanatosa", kazala je Pogačnik.

Pobjednički naslov proglasio je glavni urednik Expressa Igor Alborghetti a nagradu je umjesto laureata Uzunovića, koji je zbog bolesti bio spriječen osobno nazočiti dodjeli, preuzela je direktorica Buybooka za Hrvatsku Lada Jurković.

U poruci pročitanoj nakon proglašenja, autor je zahvalio članovima žirija "što su u ovo nezgodno i ksenofobično vrijeme odlučili nagraditi jednu malo drugačiju knjigu", nagradom koja je, kako je naglasio, uz Nagradu Meša Selimović, jedna od najvažnijih u regiji. Istaknuo je kako ovaj uspjeh ne pripada samo njemu, već i izdavačkoj kući Buybook, koja u samo pet godina postojanja ove nagrade ima već dva laureata - uz Uzunovića, to je i Darko Cvijetić.

Laureatu je pripala, u referenci na Miroslava Krležu kao žiroskopa svojega vremena, i skulptura savršeno balansiranoga žiroskopa koji se, jednom pokrenut, može vrtjeti zauvijek.

Damir Uzunović, (1965.) nagrađivani je bosanskohercegovački književnik, suosnivač, zajedno s Goranom Samardžićem, knjižare i izdavačke kuće Buybook. Autor je jedne zbirke priča "Kesten" (1996.), te tri knjige poezije, "Brod s talismanom" (1992.), "Mađioničar" (1995.) i "Ljudi i ptice" (2005.). Poezija i proza mu je objavljivana na engleskom, francuskom, turskom i slovenskom jeziku. Živi i radi u Sarajevu.