jedna ključna značajka svijesti - sposobnost da budemo svjesni zvukova i da ih identificiramo - zapravo ugasi dok spavamo. Ovo otkriće moglo bi nam pomoći u shvaćanju kako ljudski mozak sanja, prenosi ScienceAlert.

Mapiranje mozga ljudi dok spavaju i budni su nije jednostavno - nema nas puno koji bismo željeli da svakodnevne aktivnosti obavljamo s elektrodama ugrađenim u lubanje - ali tim koji je proveo studiju iskoristio je medicinska istraživanja koja su se vršila na pacijentima koji boluju od epilepsije.

„Iskoristili smo posebne medicinske procedure u kojima su elektrode ugrađene u mozgove ljudi koji boluju od epilepsije da bi pratile aktivnosti u različitim dijelovima njihovih mozgova, u svrhu bolje dijagnoze i terapije," kaže neuroznanstvenik Yuval Nir sa sveučilišta u Tel Avivu u Izraelu.

„Pacijenti su se dobrovoljno prijavili da nam pomognu istražiti odgovor mozga na auditornu stimulaciju u stanju budnosti i tijekom spavanja," dodaje.

Elektrode su istraživačima omogućile da vide razlike u reakciji cerebralnog korteksa kada su pacijenti u različitim fazama sna, u usporedbi s reakcijama kad su oni budni. Uvid koji su dobili bio je vrlo precizan - sve do pojedinih neurona.

Za potrebe studije, istraživači su puštali različite zvukove preko zvučnika koji su stajali pored uzglavlja kreveta volontera. Tijekom osam godina, skupljeni su podaci o više od 700 neurona (50 po pacijentu).

Dok mozak nastavlja reagirati na zvuk tijekom sna, istraživači su primijetili porast u razinama alfa i beta valova, koje se povezuje s pozornošću i očekivanjem. Čini se da zvukove mozak analizira, ali da te informacije ne prelaze u svijest.

Ovi rezultati u suprotnosti su s dosadašnjim vjerovanjem da tijekom sna zvučni signali brzo nestaju u mozgu. Upravo suprotno, čini se da oni ostavljaju jači i bogatiji trag nego što se ranije mislilo. Međutim, postoji važna razlika u načinu na koji mozak obrađuje te signale tijekom sna.

„Snaga reakcije mozga tijekom sna bila je slična odgovoru koji je zabilježen u stanju budnosti, osim u jednoj značajki: primijećena je dramatična razlika u razinama aktivnosti alfa-beta valova," kaže prva autorica studije, neuroznanstvenica Hanna Hayat, sa sveučilišta u Tel Avivu.

Alfa-beta valove kontroliraju informacije s višeg stupnja u mozgu. Te informacije (uključujući onu je li zvuk nov ili nije) pomažu našem mozgu razlučiti na koje zvukove valja obratiti pozornost.

Sličan porast u alfa-beta valovima već je primijećen u pacijentima pod anestezijom, ali dosad nije viđen u ljudima koji spavaju. Istraživači ga opisuju kao jedan od načina za konačno shvaćanje fascinantne zagonetke o razlikama između svjesnog i nesvjesnog mozga.

To je također dalo znanstvenicima mjerljivu i pouzdanu metodu mjerenja je li netko zaista izgubio svijest ili nije, na primjer tijekom bolničkih operacija, kod pacijenata u komi, pri traženju simptoma demencije, i u sličnim slučajevima.

„Naši rezultati imat će posljedice koje će doseći dalje od ovog konkretnog eksperimenta," kaže Nir. „U budućim istraživanjima, planiramo nastaviti ispitivati mehanizme odgovorne za ovu razliku."