Fosil otkriven u Belgiji nazvan "čudesno pile" pruža rijetku priliku za pogled u ranu fazu evolucije modernih ptica u vrijeme zalaza ere dinosaura neposredno prije udara asteroida koji je promijenio život na Zemlji.

Znanstvenici su u srijedu opisali pticu veličine jarebice nazvanu Asteriornis maastrichtensis koja je živjela na obalnom području prije 66,7 milijunagodine u razdoblju Krede. Predstavlja najstariju poznatu anatomsku modernu pticu dijeleći obilježja lubanje s današnjim puranima, kokošima, fazanima i prepelicama kao i patkama, guskama i labudovima.

Ptice su se razvile iz malenih pernatih dinosaura prije otprilike 150 milijuna godina. Mnoge su ptice zadržale obilježja poput zuba sve do udarca asteroida prije 66 milijuna godina što je izazvalo masovno izumiranje koje je izbrisalo tri četvrtine zemaljskog životinjskog i biljnog svijeta.

U ovom se trenutku procjenjuje da se zajednički predak današnjih 11.000 ptičjih vrsta pojavio prije 100 milijuna do 70 milijuna godina, na temelju stopa mutacije DNK.

Do danas je najstariji fosil anatomije slične modernoj ptici zvan Vegavis živio prije 66,5 milijuna godina na Antarktici, a još traju rasprave o tome gdje je mjesto te ptice na ptičjem rodoslovnom stablu.

Na prvi pogled fosil je bio neugledni prikaz nekoliko slomljenih kostiju koje su virile iz malog kamena.

"Kad smo CT-om pregledali kamen kako bismo bolje vidjeli kosti udova bili smo šokirani otkrićem nevjerojatne, gotovo čitave lubanje koja nas je gledala s računalnog ekrana", kazao je paleontolog Daniel Field sa sveučilišta Cambridge, voditelj istraživanja čiji su rezultati objavljeni u časopisu Nature.

"Ta je lubanja jedna od najbolje očuvanih fosilnih ptičjih lubanja bilo koje starosti, pa je činjenica da pripada tako važnom trenutku povijest zemlje fascinantno", kaže Field.

Field joj je nadjenuo nadimak "Čudesno pile" zbog kljuna sličnog pilećem i važnosti za znanost. Znanstveno ime pileta je Asteriornis honors Asteria, poo antičkoj božici padajućih zvijezda kao podsjetnik na udarac asteroida.

Asteriornis može otkriti koji su faktori pomogli nekim pticama da prežive udarac asteroida dok su druge nestale, kaže paleontolog i koautor studije Daniel Ksepka iz muzeja Bruce u Greenwichu u Connecticutu.

Ptica je relativno malena tijela duljine 30-ak centimetara što joj je moglo pomoći da preživi globalnu preobrazbu okoliša nakon udarca asteroida kad su veće životinje teže nalazile hranu, kaže Ksepka.

Prilagodba životu u obalnom pojasu, dodaje Ksepka, značila je da je bila pošteđena šumskih požara za koje se vjeruje da su uništili većinu šuma na Zemlji nakon udarca asteroida te ptice koje su u njima živjele.