Tijekom istraživanja guštera daždevnjaka, otkriveno je kako se alge koje proizvode kisik, združuju s njihovim jajima tako da postaju nerazdvojni. Detaljnije proučavajući ovaj mehanizam, znanstvenici se nadaju kako bi se isti proces mogao primijeniti i na ljude.

Stvarna verzija funkcionirala bi na fundamentalnom nivou, te promijenila našu DNK koja bi nalikovala onoj od algi, koje doista oslobađaju kisik iako se nalaze na morskom dnu. Istraživači sa Sveučilišta Halifax u Kanadi, otkrili su kako naša DNK sadrži mnoštvo virusa koje smo apsorbirali tijekom evolucije.

Ovu teoriju su primijenili na daždevnjake, jer alge često dospijevaju u njihove embrije, te otkrili kako su neki gušteri doslovce napola alge. Alga ne napušta daždevnjaka sve dok ne naraste, što znači da kada se potpuno razvije, životinja je djelomično i biljka.

Otkriće predstavlja prvi dokumentirani slučaj biljke koja živi u simbiozi s kralježnjakom. Znanstvenici navode kako to potencijalno znači da bi se jednog dana alge mogle koristiti kao izvor kisika i za druge organizme, uključujući ljude. Takav skok podrazumjevao bi značajno testiranje, no s obzirom da su ljudi kralježnjaci kao i daždevnjaci, moguć je.