Sve je počelo 15. rujna. Šačica mirovnih aktivista iz kanadskog Vancouvera u malom je čamcu krenula u smjeru Aleutskog otočja. Pred obalama Aljaske htjeli su spriječiti američki atomski pokus.

Svoju su ekspediciju nazvali "Greenpeace", obzirom da to ime povezuje zelenilo (green) i mir (peace). Šarolika skupina nije doduše stigla na svoj cilj, no neobična akcija je zaštitare prirode u tren oka učinila poznatima.

Borba bez nasilja

To je borba Davida protiv Golijata. Jednostavnim sredstvima Greenpeace se bori protiv razaranja okoliša na Zemlji, protiv sječe prašuma, ulova kitova, uzgoja genetski manipuliranog kukuruza, otrova koji zagađuju okoliš, klimatskih promjena i atomske opasnosti.

Brutalan odnos njihovh protivnika protiv aktivista Greenpeaca uvijek iznova izaziva zgražanje u svijetu. Organizacija je postala planetarno poznata nakon bombaškog napada francuske tajne službe. 10. srpnja 1985. ronioci su pričvrstili jednu bombu na Greenpeacov brod „Rainbow Warrier", koji je bio u akciji protiv francuskih atomskih testova. Tada je smrtno stradao portugalski fotograf Greenpeacea Fernando Pereira.

Drskost, efekt iznenađenja i lako shvatljive slike i simboli igraju važnu ulogu u protestima i kampanjama Grenpeacea. Aktivisti su zauzimali kemijske tvornice i atomske elektrane, razvijali svoje transparente i ukazivali na opasnosti. Blokirali su brodove koji su bili u lovu na kitove. I sve to pred TV-kamerama. I prijenos akcija uživo.

Spektakularna je bila akcija zauzimanja Shellove naftne platforme „Brent Spar" 1995. Greenpeace je protestirao protiv eksploatacije nafte iz Sjevernog mora i pozvao je vozače da bojkotiraju Shellove benzinske stanice. Takvim dojmljivim akcijama Greenpeace je "budio" javnost i uspijevao je navesti građane, političare i koncerne na promjenu ponašanja.

Utjecajni stručnjaci

Greenpeace, nekoć neformalna mreža ekoloških aktivista, danas je organizacija koja djeluje globalno. Sjedište je u Amsterdamu, a na svim kontinentima djeluje 40 "podružnica". Pri Ujedinjenim narodima Greenpeace ima savjetodavni status, a (neovisno) mišljenje ekoloških stručnjaka je traženo i na klimatskim konferencijama. Mišljenje Greenpeaca ima težinu i kod političara i kod medija.

Greenpeace se financira isključivo preko donacija. Donacije industrijalaca i politike Greenpeace ne prima. U 2010. diljem svijeta je prikupljeno 230 milijuna eura donacija. Najjača (finacijski) podružnica je Njemačka, s preko 500.000 donatora. Oni su zaslužni za oko petinu ukupnih sredstava kojima Greenpeace raspolaže u svijetu. Njemački Greenpeace je moćan i može si priuštiti 150 stalno zaposlenih.

Za Greenpeace su tipični oglasi kojima se ukazuje na alternative. Navode se npr. mjere borbe protiv klimatskih promjena, a uz pomoć znanstvenih sredstava i strategije za prelazak na obnovljive izvore energije. Da su moguća i drugačija rješenja, pokazuju objekti Greenpeacea. Inženjeri su po nalogu organizacije jedan klasični automobil prepravili u auto koji štedi gorivo i čuva okoliš. Takvim se činjenicama podiže pritisak na politiku i industriju.

Zaštita potrošača

Greenpeace vodi računa i o zaštiti potrošača. Upozorava na otrovne tvari u igračkama i hrani, provodi analize i informira građane. Potrošači, koncerni i seljaci u međuvremenu vrlo ozbiljno shvaćaju te informacije i upozorenja. Zahvaljujući kampanjama Greenpeacea u europskim je namirnicama znatno snižena dozvoljena razina pesticida, a u europskim dućanima još uvijek se ne prodaju genetski manipulirani proizvodi.

Svakodnevno se i lobira. 16 Greenpeacovih namještenika aktivista u Bruxellesu pokušava utjecati na ekološku politiku Europske unije. Moćni lobiji automobilske, kemijske ili nuklearne industrije imaju i po nekoliko tisuća lobista u središnjici EU-a. Bez obzira na uspjehe u dosadašnjoj povijesti, Greenpeace se za svoje ciljeve bori s puno manje sredstava od "konkurencije". To je borba Davida protiv Golijata. Baš kao i prije 40 godina.