Kao posljedica toga, diljem svijeta pojavljuje se veliki broj oceanskih toplinskih valova, koji vrše neizmjeran pritisak na divlje životinje, piše Science Alert. Takvi događaji su alarmanti, ali nažalost nisu neočekivani za one koji se bave klimatskim znanostima.

"Iako je utješno vidjeti da modeli funkcioniraju, zastrašujuće je, naravno, vidjeti klimatske promjene koje se događaju u stvarnom životu", objašnjava biogeokemičar WHOI-ja Jens Terhaar koji poručuje da je ovo tek početak.

Prethodni temperaturni rekord bio je 2016., tijekom El Niña - klimatskog obrasca koji dodatno zagrijava oceane. Sve je više pokazatelja da nas i ove 2023. godine čeka taj isti pakleni fenomen, što će dodatno pogoršati ekstremne vremenske prilike diljem svijeta. Science Alert piše da bi stoga temperature površine mora mogle još više porasti tijekom sljedeće godine.

Dodatno zagrijavanje koje sa sobom nosi El Niño dovela bi do toga da se neki dijelovi našeg planeta zagriju za dodatnih 1,5°C, objasnila je oceanografinja Moninya Roughan.

Istraživači se boje da bi ovo izvjesno, nenormalno veliko odstupanje od prijašnjih temperatura značilo da su naši oceani dosegnuli granice svoje sposobnosti apsorpcije topline. To bi bila izuzetno loša vijest s obzirom na to da su naši oceani do sada apsorbirali preko 90 posto viška topline koju smo upumpali u naše klimatske sustave.

Stručnjaci sada navode da se treba učiniti sve što se može kako bi se smanjila štetna ovisnost o fosilnim gorivima, a klimatska znanstvenica Katharin Hayhoe istaknula je da su naši izbori u ovakvoj situaciji jako važni. "Još nije kasno da se izbjegne najgore posljedice."