Znanstvenici iz SAD-a, Belgije, Njemačke, Kine i s Tajvana, a najviše s JPL-a u Kaliforniji, otkrilo je opsežnim istraživanjem kolika je uloga brana u usporavanja rasta razine mora.

Srednja razina mora na Zemlji raste, kako su znanstvenici dokazivali desetljećima, a od 1990-ih to se uzima kao činjenica, još od početaka industrijske revolucije i posljedičnog sve snažnijeg zagađenja atmosfere ugljičnim dioksidom, što je dovelo do otapanja ledenjaka već krajem 19. stoljeća.

Početne procjene brzine rasta mora, odnosno otapanja ledenjaka i ledenog pokrova na polovima i na Grenlandu, naknadno su se pokazale vrlo konzervativnima.

Vremenom se razumjelo da je otapanje uslijed zagrijavanja atmosfere sve brže, kao i da je širenje vode po oceanima sve veće kako se i oni zagrijavaju.

Prije točno dvije godine, u kolovozu 2018., Proceedings of the National Academy of Sciences of the U.S.A. objavio je da čovječanstvo može očekivati rast srednje temperature svijeta u odnosu na predindustrijsko doba od 3°C, a shodno tome i rast srednje razine mora od između 4,3 i čak 9,9 metara.

Oko toga je bilo i ostalo mnoštvo sporenja, u prvom redu zato što je računanje takvih kretanja s tolikim mnoštvom faktora kakvo oblikuje cijeli jedan planet, krajnje komplicirano, a i nije se do kraja razumjelo zašto rast razine mora tijekom desetljeća počinje naglo ubrzavati.

Ovo istraživanje pronalazi bitan nedostajući element.

Rezultati kažu da je od 1900. do 2018. godine razina mora prosječno rasla za 1,56 milimetara godišnje uslijed otapanja leda.

Navode se kao izvori i otapanja iz kojih bi se taj rast akumulirao; u prvom je redu bila riječ o otapanju glečera.

U tom dijelu na scenu stupa uloga brana, i to ne samo onih građenih na rijekama za proizvodnju električne energije, kakvih na svijetu opisanih po dimenzijama kao "velike", ima nešto preko 6000. Riječ je o branama svih vrsta, od onih neophodnih za marikulture, preko navodnjavanja, onih protiv poplava i svih ostalih.

Pritom se utjecaj brana nije temeljio samo na tome što one kao puka barijera zadržavaju vodu, koja bi inače istekla u more, prije ili kasnije.

Njihov utjecaj posljedica je također i održavanja, dulje ili kraće, velikih količina vode na kopnu, uslijed čega su se na određenoj razini odražavale i podzemne vode, koje stoga nisu završavale u moru.

Kako se brane naglo počinju ubrzano graditi od 1950., u 1970-ima njihov utjecaj bio je već toliki da su u velikoj mjeri uspijevale poništiti rast razine mora uslijed otapanja leda u zagrijanoj atmosferi. Brane su na taj način uspijevale za cijelo jedno desetljeće odložiti rast razine mora kakav posljednjih godina primjećujemo kao sve brži.

Njihov se utjecaj uvelike izgubio do 1990-ih i danas bi, konačan je rezultat, razina mora bilježila rast za 12 posto veći od 1900. godine do danas da nije bilo utjecaja brana. Danas se mjeri godišnji prosječni rast srednje razine mora na globalnoj razini od 3,35 milimetara, što je stanje do kojega se došlo ubrzavanjem rasta u posljednja tri desetljeća.