Tjelesna aktivnost općenito je neizbježna za zdravlje, no što zapravo znamo o dobrim stranama pojedinačnih vrsta vježbi i treninga? Dokazano je da trčanje može produljiti životni vijek, a joga nas usrećuje.

Borilačke vještine, osim što pomažu fizičkom i mentalnom zdravlju - pogoduju i kognitivnom razvoju.

Postoje dva načina na koje možemo poboljšati svoju pažnju, uz pomoć treninga pažnje i treninga usredotočene svjesnosti. Trening pažnje temelji se na razvijanju posebnih vještina - poput igranja videoigrice i slično.

Trening usredotočene svjesnosti jest trening kojim ulazimo u određeno stanje uma koje nam omogućava da se lakše usredotočimo. To stanje može se postizati, između ostalog, meditacijom i jogom.

Smatra se također da bi borilačke vještine mogle biti neka vrsta treninga usredotočene svjesnosti, jer nedavna istraživanja pokazuju povezanost između treniranja i poboljšane svjesnosti.

Osim toga, postoji studija koja je pokazala da karate pomaže pri boljoj izvedbi zadataka s podijeljenom pažnjom (zadaci u kojima osoba na vizualne ili čujne podražaje odgovara imajući na umu dva pravila).

U ovom američkom istraživanju sudjelovala su djeca između 8 i 11 godina koja su trenirala borilačke vještine s fokusom na lekcije o poštovanju drugih i reagiranju samo u slučaju samoobrane, što je dio programa protiv nasilničkog ponašanja među djecom. Učili su i kako zadržati samokontrolu trenucima kada su ljuti ili isprovocirani.

Saznalo se da trening borilačkih vještina smanjuje razine agresivnog ponašanja kod dječaka, i uviđeno je da će se oni biti spremni umiješati da obrane osobu koju se zlostavlja, nego što su bili prije nego što su trenirali.
U ponašanju djevojaka nisu se zamijetile veće promjene u smanjenju fizičke agresivnosti jer ju one nisu pokazivale ni prije treninga.

No efekt umanjene agresivnosti nije ograničen samo na djecu. Drugo istraživanje pokazalo je da borilačke vještine umanjuju i fizičku i verbalnu agresiju te neprijateljsko ponašanje među adolescentima.

Neke vrste borilačkih vještina, poput tai chia, fokusiraju se na kontrolirano disanje i meditaciju, što umanjuje stres.

Postoji također studija u kojoj je sudjelovalo 45 odraslih ljudi (između 67 i 93 godine) tijekom koje su sudionici iz jedne grupe sudjelovali u karate treninzima i kognitivnim treninzima, a oni iz druge grupe u fizičkim treninzima nevezanim uz borilačke vještine, u trajanju od tri do šest mjeseci.

Nakon karate treninga sudionici su pokazali niže razine depresije i više razine samopouzdanja, od onih koji su sudjelovali u nekoj drugoj vrsti treninga.

Nakon što su usporedili obje grupe sudionika, zaključeno je da karate može poboljšati radnu memoriju, na temelju testa u kojem su ispitanici ponavljali serije brojeva u pravilnom i obrnutom redoslijedu, koji su postajali sve teži sve dok sudionici nisu odustajali. Grupa koja je trenirala karate taj je zadatak obavila puno bolje.

Iako se borilačke vještine treniraju dugi niz godina u svrhu samoobrane i duhovnog razvoja, u novije vrijeme počelo se otkrivati koliko su zapravo korisne i za kognitivni razvoj.