Neki ljudi ne mogu vidjeti boje (fenomen zvan daltonizam) jer u mrežnici ne nemaju fotoreceptore za tri temeljne valne dužine svjetlosti. No distribucija tih receptora razlikuje se i kod osoba koje vide boje, samo na malo drugačije načine.

Percepcija boja manje je povezana s bojom nekakve stvari, i više s time kako ju mi doživljavamo. Ona je subjektivna i podložna osobnom iskustvu.

Kultura boja

Od dana rođenja naučeni smo predmete, boje, emocije (i sve drugo) smještati u kategorije pomoću jezika. Iako vidimo tisuće boja, način na koji komuniciramo o njima znači da sve te velike grupe boja moramo svesti na manje, prepoznatljivije kategorije. Za to koristimo terminologiju boja, kojom se odnosimo na nijanse kojima opisujemo svjetlije ili tamnije tonove.

Različiti jezici i društvene skupine spektre boja proučavaju na različite načine. Jezici poput Dani, koji se govori u Novoj Gvineju, te Bassa, u Sierri Leone, koriste samo dva naziva: svjetlo i tamno. Tamne boje također su hladne (plava, zelena, crna), a svjetle su tople (bijela, žuta, crvena).

Narod Warlpiri sa sjevera Australije nemaju ni riječ za termin „boja". Ono što mi opisujemo bojom, oni opisuju riječima poput tekstura, fizički osjet ili jednostavno imenuju njezinu svrhu.

5 osnovnih boja

Većina svjetskih jezika ipak ima nazivlje za 5 osnovnih boja.
Kulture Himba u Namibiji i Berimno u Novoj Gvineji, osim svijetle i tamne, sadrže riječi za žutu i crvenu boju te jednu riječ kojom imenuju i plavu i zelenu.

Povijesno gledano, i velški jezik sadrži samo jedan termin za zelenu i plavu. Isto tako i japanski i kineski. U svim tim jezicima plava je ostala kao temeljna boja, dok se za zelenu (pomoću posuđenice ili razvojem vlastitog termina) razvila nova riječ.
Ruski, grčki i turski također sadrže više imena za plavu boju, ovisno i svjetlijoj ili tamnijoj nijansi.

Način percipiranja boja mijenja se kroz život. Svaki jezik drugačije utječe na različite aspekte našeg života, pa tako i na shvaćanje boja. Što više jezika razumijemo, time nam je jasnija kultura i razlozi korištenja specifičnih jezičnih termina drugih naroda. Primjerice, proučavamo li kulturu amazonskog stanovništva, koja je cijelog života okružena različitim nijansama zelene, i sami ćemo početi primjećivati više nijansi te boje.