Biljke su odlični pomagači u borbi protiv stresa - poznato je da rad u vrtu drastično snižava razine stresa, pogled na zelenilo također, no postoji još jedan način na koji nam biljke pomažu u tome o kojem je do sada bilo malo govora.

Naime, australsko istraživanje pokazalo je da ako ispunite radni prostor sobnim biljkama one će pročistiti zrak od toksičnih kemikalija i pomoći vam da budete zdraviji te smanjiti razinu stresa. Ovo je istraživanje samo dodatno osnažilo i potvrdilo rezultate sličnoga ranijeg istraživanja NASA-inih znanstvenika.

Zaključak se osobito odnosi na radne prostore u neboderima s ugrađenim ventilacijskim sustavom zbog kojih se virusi šire i brže.  "Zeleni" prostori utječu na osjećaj smirenosti i opuštenosti, a osobito su korisni jer pročišćavaju zrak od toksičnih kemikalija i održavaju optimalnu količinu vlage u zatvorenoj prostoriji", kažu Eddie van Etten i Pierre Horwitz, suradnici australskog Centra za menadžment ekosustava pri Sveučilištu Edith Cowan.

Jedan od brojnih kemijskih spojeva koji se oslobađaju u radnim prostorima iz PVC stolarije, namještaja od iverice, linoleuma, tapeta, kao i svih vrsta deterdženata su formaldehidi, hlapljivi organski spojevi odgovorni za iritaciju sluznice očiju, nosa i grla te za alergijski kontaktni dermatitis. Negativno utječu na funkciju gornjega dišnog trakta i mogu prouzročiti glavobolju. 

Među ostalim toksičnim kemikalijama u uredskom zraku su još benzen, etilbenzen, toluen i ksilen, pa čak i amonijak iz sredstava za čišćenje.  "Idealno bi bilo u ured donijeti biljke koje će 'pročistiti' zrak od patogena, poboljšati uredski miks bakterija i preživjeti s malo svjetla i ne previše brige o njima", kaže dr. Van Etten, dodajući da visoke razine ugljičnog dioksida što ga izdišu osobe u punoj radnoj sobi, prostor čine zagušljivim, osobito ako u sobi nema klima uređaja. 

Sobne biljke djeluju poput neke vrste biološkog filtera, skupljaju svu prašinu na svoje listove, apsorbiraju loše materije i oslobađaju kisik. 

I dok uredi mogu biti plodno mjesto za razvoj loših i opasnih bakterija koje uzrokuju bolesti, ima i onih vrsta koje se povezuju s biljkama, a na radno okružje utječu pozitivno, tvrde Etten i Horwitz.

"To su rekombinantne bakterije koje mogu razgraditi herbicide na netoksične produkte. Ponekad se korijenje biljaka cijepi rekombinantnim bakterijama. Biljke uvlače vodu kroz korijenje, prolazeći pritom kraj bakterija koje odstranjuju, primjerice teške metale", objasnili su znanstvenici.  

Istraživanje što ga je provela NASA pokazalo je da sobne biljke pročišćavaju zrak, sprečavajući širenje raznih bolesti koje se razvijaju iz virusa. Određene vrste biljaka savršene su u borbi protiv prehlada, nesanice ili napetosti u prsima, ustanovili su NASA-ini znanstvenici. 

Etten i Horwitz u uredskim prostorima preporučuju patuljaste bambus palme ili areka palme, aloa veru, engleski bršljan, bostonsku paprat, zeleni sobni  ljiljan, Spathiphyllum, Aglaonemu, damsku palmu, patuljastu datulju ili fikus.