Aspirin baš i nije bezazlen...
Krvarenje je jedna od najpoznatijih i najozbiljnijih nuspojava uzimanja aspirina, no o njoj se ne vodi dovoljno računa dok god nema simptoma
Aspirin se preporučuje kao univerzalno sredstvo za prevenciju moždanog ili srčanog udara, no uz to ima jednu nezgodnu nuspojvu - nova studija upućuje na to da za neke pacijente rizik od unutarnjeg krvarenja uzrokovan uzimanjem ovog lijeka premašuje njegove dobre strane.
Krvarenje je jedna od najpoznatijih i najozbiljnijih nuspojava uzimanja aspirina, no o njoj se ne vodi dovoljno računa dok god nema simptoma.
Čak i uz liječničku preporuku za uzimanje acetilsalicilne kiseline, djelatne tvari aspirina, njezina dnevna konzumacija povećava rizik od krvarenja za 70 posto, osobito kod starijih ljudi. Otprije se zna da aspirin razrjeđuje krv i nadražuje želudac te da njegova učestala primjena može rezultirati oštećenjem želučane sluznice i tankog crijeva te pojave čireva i krvarenja.
Čirevi katkad krvare vrlo sporo pa su neprimjetni dok ne nastupi anemija, no mogu i obilno prokrvariti, što zahtijeva hitnu liječničku intervenciju, infuzije i hospitalizaciju. U nekim je slučajevima krvarenje tako obilno da završava smrtnim ishodom.
Mnogi su pacijenti osjetljivi na krvarenje uzrokovano aspirinom pa im se preporučuje izbjegavanje tog lijeka. Tomu u prilog idu nedavno objavljeni rezultati meta-analize, točnije pregleda rezultata 13 kliničkih istraživanja kojima se testiralo djelovanje aspirina u odnosu na placebo kod više od 164.000 odrasle osobe.
Rezultati su objavljeni u časopisu Američke udruge liječnika (JAMA). Aspirin razrjeđuje krv, sprečavajući tako stvaranje krvnih ugrušaka i nesumnjivo je dobar lijek za pacijente koji su već imali srčani ili moždani udar. Djeluje kao prevencija od potencijalnih novih udara.
Međutim, 1000 osoba koje su sudjelovale u istraživanju nije prijavilo povijest bolesti srca i krvnih žila. Sudionici istraživanja tijekom godinu dana svakodnevno su uzimali aspirin ili placebo. Među onima koji su uzimali aspirin, evidentirano je oko 11 posto manje srčanih i moždanih udara, ali i za 43 posto veća vjerojatnost od obilnog krvarenja u želucu, crijevima ili u mozgu.
Stoga, bez preporuke liječnika - ništa!
Novi komentar