Depresija se širi svijetom zbog pandemije i svih mogućih restrikcija koje su nam zadali, a uz to postoiji i ozbiljan problem - svaka od pet vrsta depresije će drugačije reagirati na liječenje, što ukazuje na to da bi jedinstveni pristup mentalnom zdravlju mogao biti kontraproduktivan.

Stručnjaci sa Sveučilišta u Sheffieldu analizirali su podatke od 8.000 pacijenata koji su bili na kognitivno-bihevioralnoj terapiji (CBT).

Njihova otkrića, objavljena u časopisu „Depression & Anxiety" pokazuju kako postoji pet vrsta depresije.

U pitanju su blaga depresija, teška, kognitivno-afektivna, somatska i tipična. Daljnjim analizama stručnjaci su otkrili da ljudi s različitim vrstama depresije različito reagiraju na liječenje.

>> Depresija vlada svijetom >>

Kod ljudi s kognitivno-afektivnom vrstom depresije postoji veća vjerojatnost da će se pojaviti na dogovorenom terminu liječenja i napredovati u usporedbi s ljudima koji pate od somatske vrste.

Ljudi koji pate od tipične depresije također će vjerojatnije odustati od liječenja od onih s kognitivno-afektivnim i somatskim vrstama.

„S obzirom na to koliko depresija može biti različita od osobe do osobe, a tretman koji djeluje kod jedne možda neće uspjeti i kod druge", objasnila je vodeća autorica, dr. Melanie Simmonds-Buckley, koja je vodila studiju.

>> Depresija nije samo duševno stanje >>

„Naša otkrića su pokazala da svi pacijenti ne reagiraju na lečenje CBT-om na isti način", objasnila je i dodala:

„Cilj je razumjeti koji drugi dostupni tretmani najbolje odgovaraju pacijentima sa svakom vrstom depresije kako bi im se omogućilo najprikladnije liječenje.

Otprilike 264 milijuna ljudi  pati od depresije u cijelom svetu, a samo se polovina nakon tretmana potpuno oporavi.

Depresija je kombinacija lošeg raspoloženja, negativnih misli i krajnjih, samoubilačkih misli. Karakterizira je i gubitak užitka i motivacije i promjena u spavanju i apetitu, mada neće svi pacijenti imati sve ove simptome, piše The Sun.

Unatoč tome, svi ti ljudi se etiketiraju kao osobe s depresijom, što znači da dio pacijenata neće dobiti odgovarajuću terapiju i liječenje za svoje potrebe.

>> Depresija i anksioznost imaju isti dio mozga... >>

Dr. Ana Katarino, autorica koja je potpisala više znanstvenih radova na temu depresije, dodala je kako je „izuzetno dragocjeno replicirati ova izvorna otkrića s kognitivno-bihevioralnom terapijom koja se u posljednje vrijeme provodila online s pacijentima koji su primili kognitivno-bihevioralnu terapiju od svog doktora".

„Nadamo se da se algoritam subtipizacije koji smo razvili može šire primijeniti i na kraju dovesti do boljih ishoda za pacijente preciznijim pristupom dijagnozi i odabiru liječenja", izjavila je dr. Katarino.

„Sljedeći korak prema cilju bit će kliničko ispitivanje radi otkrivanja specifičnih vrsta liječenja koja najbolje odgovaraju za svaku podvrstu" najavila je dr. Katarino.