« Film
objavljeno prije 13 godina i 7 mjeseci
"YOU TALKIN' TO ME?"

4 najpoznatija filmska klišeja

Mislite li da se spontano pljeskanje i seks na mračnom groblju događaju samo u filmovima? Chuck Norris i njegova šaka neće se složiti s vama

Fotografija vijesti
Više o

film

,

holivudski scenaristi

,

Bruce Willis

Postoje određena pisana i nepisana pravila filmske umjetnosti (posebice holivudske) po kojima se pišu scenariji i snimaju filmovi, a nama kao publici ne preostaje ništa drugo nego da ih prihvatimo, piše Cracked.com. Zločesti će momci uvijek napasti glavnog junaka istovremeno, srednjoškolke uvijek imaju dečke koje ne podnose a Bruce Willis će kraj svakog svog filma dočekati prepun porezotina i modrica uz nekoliko usputnih macho dosjetki.

Iako mnoge filmske klišeje možemo pripisati isključivo mašti (ili „mašti") njihovih tvoraca, neka od ovih ponašanja imaju temelja i u stvarnom životu, koliko god se na prvi pogled to činilo neobičnim. Pa krenimo.

1) Sporo pljeskanje

Jedan od sveprisutnijih klišeja u američkim filmovima, sporo se pljeskanje pojavljuje toliko često i u različitim filmskim žanrovima da su mu fanovi posvetili nekoliko kompilacija na Internetu.

Snaga polaganog pljeskanja koje se pojačava kako se više ljudi pridružuje pljesku pokazuje kako jedna mala gesta može promijeniti mišljenje velikom broju ljudi, bez ijedne izrečene riječi ili ideje. Nakon što prva osoba probije led i počne tiho, ali uporno pljeskati junaku koji je upravo učinio nešto šokantno i potpuno neočekivano, ne treba dugo da se cijela prostorija burnim ovacijama pridruži čestitanju.

Objašnjenje psihologa

Čak i najveći individualci povremeno se ne mogu oduprijeti snazi mentaliteta skupine. Psiholozi su već odavno objasnili kako se ljudi u skupinama ponašaju potpuno drukčije nego što bi se u nekoj situaciji ponašali da nisu okruženi drugim ljudima. Iako nam ovakve scene grupnog pljeskanja ponekad mogu djelovati malo ljigavo, psihološki gledano, one nisu toliko nemoguće.

2) Motivacijski razgovor sa samim sobom

Svima su nam dobro poznate scene kada se protagonist filma zakljčava u kupaonicu, umiva hladnom vodom i ima kratki razgovor lice u lice sa svojim odrazom u ogledalu. Najčešće se ove scene odvijaju netom prije nego naš junak mora donijeti tešku moralnu odluku; Vincent Vega mora odgovoriti sebe od toga da spava sa ženom svog šefa u Paklenom šundu, a Golum privremeno izliječi svoju šizofreniju razgovorom sa svojim odrazom u vodi u Gospodaru prstenova.

Objašnjenje psihologa

Više je istraživanja moralnosti i etičnosti ljudskih postupaka i ponašanja pokazalo kako smo puno skloniji učiniti „pravu" i moralnu stvar ukoliko se prije toga suočimo sa vlastitom savjesti.

Dokazano je da ljudi donose puno bolje odluke kada su prisiljeni pogledati sebi u oči prije negoli nešto učinimo. Ukoliko poznate nekoga tko je odlučio izbaciti sva ogledala iz kuće „zbog feng shuija", imate sasvim legitiman razlog da počnete sumnjati u moralnost njegovih budućih odluka.

3) Dama u nevolji

Bez obzira na to radi li se ovdje o seksizmu filmske industrije ili seksizmu našeg društva u cjelini, većini se frajera sviđa ideja da spase bespomoćnu ljepoticu iz nekakve nevolje koja će im se onda nakon toga „izdašno zahvaliti" dok budu sami.

Ovaj je filmski zaplet star gotovo koliko i sama filmska umjetnost, a sama je ideja nastala još puno prije filmova u brojnim knjigama.

Ukoliko se smatrate modernom i sposobnom ženom koja će na ovakve macho frajere i ranjive žene samo odmahnuti rukom, imamo loše vijesti za vas. Na radost svih alfa mužjaka, znanost podupire ovu seksističku sliku.

Objašnjenje psihologa

U redu, ovo zadnje nije u potpunosti točno, znanost nema ništa protiv snažnih i sposobnih žena. Ipak, studija koju su proveli znanstvenici pokazala je kako muškarci i žene različito reagiraju na neposrednu opasnost.

Istraživači su mjerili moždanu aktivnost pripadnika oba spola kada su suočeni s velikom opasnošću i pokazalo se kako su u toj situaciji različiti dijelovi mozga „aktivirani" kod muškaraca od onih kod žena.

Mozgovi u muškaraca pokazali su povišenu aktivnost u dijelovima koji kontroliraju instinktivne funkcije poput disanja i pulsa, pripremajući tijelo na borbu ili bijeg. U žena je najaktivniji dio mozga bio onaj koji kontrolira užitak i bol.

S obzirom na to da je taj dio mozga puno bolje povezan sa dijelom zaduženim za sjećanja, znanstvenici zaključuju da je žene svojim odlukama pokušavaju, ukoliko je to moguće, izbjeći opasne situacije. S druge strane, muškaraci uglavnom ne razmišljaju o opasnostima i zbog toga su skloni slijepo uletiti u nekakav potencijalno poguban scenarij iz kojeg se onda moraju izvlačiti.

4) Neoprezno ulaženje u mračne sobe

Malo su koje scene u horor filmovima toliko frustrirajuće poput onih u kojima likovi idu niz stube koje jednostavno vrište „NE IDI STUBAMA", ulaze u mračne prostorije u koje nitko normalan ne bi ušao bez baklje i oružja te vode ljubav na mjestima u šumi kojoj nitko živ ne bi prišao na kilometar, a kamoli unutra imao intimne trenutke.

Teško se ponekad oteti dojmu da za veliku većinu smrti u horor filmovima nije zaslužan glavni negativac već nevjerojatna količina ljudske gluposti u njegovih potencijalnih žrtava. Uostalom, koja bi budala hodala davno napuštenim grobljem u 3 ujutro dok za to vrijeme gradom hoda poznati serijski ubojica?

Ako je vjerovati znanstvenicima, većina nas.

Objašnjenje psihologa

Iako je imanje određenih fobija i strahova od opasnih stvari i bića svakako evolucijski dobro, ljudi imaju sposobnost shvaćanja da su neki strahovi koje gaje pomalo glupi i nepotrebni. Isto tako, mnogi ljudi sposobni su potpuno se naviknuti na nešto što ih je do tada plašilo i pobijediti strah.

Ukoliko se dovoljno puta suočimo s nečime što nam predstavlja fobiju, mnogi ljudi sposobni su se desenzibilizirati do te mjere da se gotovo naviknu na nju.

Uostalom, sjetite se horor filmova koji su vam bili strašni kad ste bili djeca, a sada su vam u odrasloj dobi smiješni. Isto tako funkcioniraju i fobije u svakodnevnom životu. Suočavanje sa strahom u mnogih ljudi pobuđuje osjećaj uspjeha i mozak ih nagrađuje aktivirajući centre za ugodu. S druge strane, izbjegavanje suočavanja sa strahovima može izazvati tugu ili čak depresiju.

Kao rezultat ovoga, s vremenom postajemo ovisni o traženju novih strahova s kojima ćemo se suočiti. Upravo su zbog toga mnogi ljudi skloni raditi „glupe" i opasne stvari, bilo to skakanje sa visokih zgrada ili seks na napuštenom groblju usred noći.

21.06.2011. 17:42:00
Razgovor RSS komentara novi komentar ↓
  1. avatar
    Mila
    21.06.2011. 18:51
    Prekrasno bi to bilo da nije kopirano i doslovno prevedeno sa Cracked.com, sa slikama i svime ostalim. Mogli ste barem navesti otkud kopirate članke.
    Hoćete li i mene zaposliti kao svojeg novinara, da dobivam plaću za kopiranje članaka sa Crackeda?:)
Novi komentar
nužno
nužno