Kako bi diskutirali o ovom izazovu, znanstvenici i političari okupili su se prošli tjedan na simpoziju u New Yorku, gdje su Međunarodni institut za istraživanje riže i Azijsko društvo predstavili izvješće: "Nikad prazna zdjela: Održivi razvoj hrane u Aziji." Agrikulturna istraživanja već su napravila velike pomake u rješavanju problema gladi u svijetu: većina riže koja se danas uzgaja moderna je varijacija uzgojena od strane znanosti u posljednjih 40 godina, objašnjava Achim Dobermann, zamjenik direktora za istraživanja pri Institutu. No zbog stalnog rasta azijske populacije, potrebe se povećavaju.

"Znamo da u sljedećih 10 godina moramo proizvesti 8 do 10 milijuna tona riže svake godine. To je količina koja bi zadovoljila potrebe rastuće populacije", dodaje Dobermann. A ova količina mora se dobiti pomoću iste površine zemlje, ili čak manje. "Zbog posljedica ekonomskog rasta, trenutni uzgoj riže vjerojatno će biti izgubljen zbog urbane ekspanzije i pretvaranja zemlje u biogorivo. Prema tome, dovoljna proizvodnja koja će zadovoljiti potrebe budućih generacija morat će dolaziti sa sve manjih i manjih površina."

Azija uključuje 65 posto svjetske populacije koja gladuje, a u mnogim zemljama, riža čini 30 posto ukupnog dnevnog kalorijskog unosa populacije. Ovo zrno igra toliko važnu ulogu u životima mnogih ljudi, da bi napredak u uzgoju riže značio globalnu dobrobit, a neuspjeh potpunu katastrofu. No nije samo rastuća populacija problem, nego i klimatske promjene.

>> Crna riža - supernamirnica koju je Zapad previdio

Kako bi rješili problem, znanstvenici razmatraju bitne promjene u uzgoju riže, kao i samoj njenoj strukturi. Npr. istraživači s Instituta pokušavaju reprogramirati mehanizam fotosinteze u riži. Cilj je približiti se C4 fotosintezi koja je tipična za žitarice poput kukuruza ili sirke (žitarica nalik prosu), a koje mogu proizvesti i do 50 posto više biomase uz iste impute. Također žele poboljšati nutricijsku vrijednost riže kako bi ista količina hrane bila hranjivija.

Još jedan cilj je stvaranje riže koja sadrži vitamin A, koji je bitan za zdravo oko i vid. Nedostatak ovog vitamina vodeći je uzrok sljepoće kod djece. Oko jedna trećina svjetske predškolske populacije pati od deficita vitamina A, a problem je naročito ozbiljan u jugoistočnoj Aziji. Ne postoje prirodni izvori ovog vitamina u riži, stoga znanstvenici proučavaju druge žitarice poput kukuruza kako bi pronašli gene potrebne za proizvodnju vitamina. U ovom slučaju upotrebljavaju se metode genetskog inžinjeringa.

Genetski modificirana riža još nije odobrena za konzumaciju niti u jednoj zemlji. "Riža obogaćena vitaminom A bit će prva dostupna na tržištu. Ako sve bude bilo u redu, trebala bi biti odobrena na Filipinima za dvije godine", navodi Dobermann. Nakon toga, vjerojatno će proći još nekoliko godina prije nego nova riža dospije u ruke farmera diljem svijeta. Konačno, istaživači rade na riži koja će biti otpornija na viruse i bakterije, pa i prijetnje iz okoliša poput visokih temperatura, poplava i suša. "Mislim da su ciljevi mogući, ako ljudi donesu prave odluke i ulaganja", zaključuje Dobermann.