Nedavni potresan slučaj dviju mačaka koje su nakon smrti svojega skrbnika završile ostavljene u kartonskoj kutiji pokazuje što se može dogoditi životinjama kada umre osoba o kojoj su cijeli život ovisile. Slijepi mačak bez dijela stražnjih nogu i 16-godišnja bolesna mačka pronađeni su napušteni na zagrebačkom području, dok sudbina većine od približno 27 mačaka koje je pokojnik imao još nije poznata. Protiv nasljednika koji je napustio mačke o kojima je trebao preuzeti brigu podnesena je kaznena prijava zbog napuštanja životinja.

 „Nažalost, sličnih slučajeva ima previše. Ljudi moraju znati da životinja ne prestaje biti nečija odgovornost zato što joj je umro skrbnik. Ako je nekome prihvatljivo naslijediti nekretninu, novac, automobil i druge vrijednosti, ne može pokojnikove životinje ostaviti na ulici. Nasljedstvo se ne može prihvatiti selektivno - uzeti vrijednu imovinu, a odbaciti živa bića. Smrt skrbnika za životinju ne smije značiti smrt odgovornosti ljudi koji su ostali iza njega", ističu iz udruge Prijatelji životinja.

Nasljeđivanjem nastaju i obaveze prema pokojnikovim životinjama

Pojašnjavaju da životinja ne mora biti posebno navedena u rješenju o nasljeđivanju da bi prešla na nasljednike. To je potvrdio i Županijski sud u Slavonskom Brodu u slučaju psa čija je skrbnica preminula. Sud je zaključio da su njezini nasljednici postali vlasnici psa na temelju nasljeđivanja, iako pas nije bio naveden kao ostavinska imovina, te da su se zato bili dužni o njemu brinuti. „Drugim riječima, nasljeđivanjem se ne preuzimaju samo ključevi stana i druga imovina, nego nastaju i obaveze povezane sa životinjama koje je pokojnik držao", ukazuju Prijatelji životinja.

To je posebno važno zato što Zakon o zaštiti životinja zabranjuje napuštanje domaće životinje, kućnog ljubimca i druge životinje koju osoba drži pod nadzorom. Kaznenim zakonom dodatno je propisano kazneno djelo napuštanja životinja, za što je predviđena kazna zatvora do jedne godine, odnosno do dvije godine ako je napuštanjem prouzročena smrt životinje ili je napušten veći broj životinja. Onome tko ne može ili ne želi skrbiti o životinji zato nije dopušteno jednostavno ju ostaviti na ulici, predati bilo kome ili prepustiti gladovanju i bolesti, već joj mora osigurati odgovarajuću skrb.

Tko ne želi naslijeđenu životinju, mora ju adekvatno zbrinuti

„Najbolje rješenje je da nasljednik preuzme na daljnju skrb pokojnikovu životinju. Ako to ne može ili ne želi, mora ju udomiti kod druge osobe ili joj pronaći drugi odgovarajući plaćeni smještaj. Također, može se odreći nasljedstva u korist onoga tko je spreman brinuti se o životinji. Ono što nije opcija jest izbaciti ju iz doma i očekivati da će se snaći sama ili da će problem riješiti volonteri i udruge, kojima to nije zakonska obaveza", naglašavaju Prijatelji životinja. Stoga pozivaju građane koji imaju životinje da još za života razmisle o tome tko će se za njih brinuti ako umru ili više ne budu mogli skrbiti o njima.

„Životinje ne mogu same riješiti pitanje svoje budućnosti. O tome moraju razmišljati ljudi koji ih uzimaju pod svoje skrbništvo. Najmanje što životinje, koje su cijeli život ovisile o čovjeku, zaslužuju jest da nakon njegove smrti ne budu kažnjene zbog toga što su ostale bez njega", poručuju Prijatelji životinja.

Više informacija o odgovornom skrbništvu i pomoći životinjama nalazi se na www.prijatelji-zivotinja.hr.