Desetljeće u kojemu živimo gotovo sigurno je najtoplije, izvijestila je u utorak Svjetska meteorološka organizacija (WMO) na samitu UN-a o klimatskim promjenama u Madridu.

Po podacima WMO-a godina 2019. je druga ili treća najtoplija godina u povijesti, a razdoblje od 2015. do 2019. najtoplije je petogodišnje razdoblje otkad postoje mjerenja.

Iznimno brzo globalno zatopljenje bez sumnje je potaknuto emisijom stakleničkih plinova.

"Nismo ni blizu postizanju ciljeva iz Pariškog sporazuma", rekao je u utorak glavni tajnik WMO-a Petteri Taalas.

"Ako sada ne poduzmemo hitne mjere kada je posrijedi klima, do kraja stoljeća svjedočit ćemo porastu temperature za više od 3 stupnja", upozorio je.

Predstavnici gotovo 200 zemalja svijeta okupili su se u španjolskoj prijestolnici kako bi se dogovorili na koji će način ostvariti ciljeve postavljene Pariškim sporazumom, odnosno ograničiti globalno zatopljenje znatno ispod dva Celzijeva stupnja u odnosu na razdoblje prije industrijske revolucije.

Globalna prosječna temperatura do listopada ove godine iznosila je 1,1 stupanj više od razine prije početka industrijske revolucije, krajem 18. stoljeća, izvijestio je WMO u utorak.

Po tomu je godina 2019. druga ili treća najtoplija godina otkad postoje mjerenja.

WMO je ponovno iznio nedavno objavljen podatak po kojemu je koncentracija ugljikova dioksida prošle godine dosegnula rekordnu razinu u atmosferi te u ovoj godini nastavlja rasti.

Taalas je u utorak kazao da podaci WMO-a ukazuju na to da veliku cijenu zbog globalnog zatopljenja plaćaju i oceani jer apsorbiraju toplinu i ugljikov dioksid.

"Toplina oceana dosegnula je rekordnu razinu, a morska voda je za 26 posto kiselija nego na početku industrijskog razdoblja", navodi agencija te upozorava da pritom propadaju brojni morski ekosustavi.

Osim velike štete koju globalno zagrijavanje nanosi prirodi, sve više temperature utječu i na ljude, a toplinski valovi predstavljaju posebnu opasnost za starije osobe, navodi WMO.