"Žene stalno kukaju da su nešto bolesne: sad je 'bole me križa', sad je 'boli me glava', a ako nije to, onda je 'pusti me,ja sam u depresiji'. A muškarci šute - i prvo umiru. Dobro, djelom i zato jer se slupaju s autom, ali to je obično da ga lupi srce i sruši se mrtav iz čista mira. Ili sad sa koronom: i tu su prvo muškarci umirali."

Bez ikakve sumnje, to zvuči kao razgovor "pravih muškarčina" nakon četvrte pive i takve najgore seksističke predrasude se mogu čuti diljem svijeta. No problem jest: to je otprilike i zaključak velike znanstvene studije objavljene u uglednom medicinskom listu Lancet Public Health na temelju 20 najraširenijih bolesti i uzroka smrti i to u svim životnim dobima i svim regijama ovog svijeta. Ali razlozi tome su mnogo složeniji nego kako si zamišljaju tateki po birtijama.

Razlika među spolovima u zdravlju se zapravo pokazuje tek u doba adolescencije. To je doba ne samo kad postaju očite biološke razlike među spolovima, nego i kad osjećaj spolne pripadnosti - bez obzira na biološki spol, počinje utjecati na život. "To nije samo biološko tijelo s kojim ste rođeni. To je i osjećaj spolne pripadnosti u životnoj sredini koje pridonose mjerljivim razlikama ", objašnjava profesorica Sarah Hawkes sa University College London.

I liječnici su seksisti

A uzroci su brojni: to nisu samo fiziološke razlike, običaji u društvu, nego i liječnici nisu bez krivice. "Poznato nam je kako postoji pristranost već u dijagnozama u zdravstvu gdje će se ženama  mnogo brže utvrditi mentalni poremećaj", kaže nam jedna od autorica istraživanja, Luisa Sorio Flor sa američkog Institute for Health Metrics and Evaluation.

Istovremeno, čak i ako se žale na psihičke smetnje, muškarci će teže biti upućeni na terapiju već i zbog predrasude kako "muškarčine" to ne trebaju. Na taj način u statistikama i ispada veći broj žena koje trpe od psihičkih poremećaja.

"Bolove u križima" - kako se često zovu bolovi u lumbalnom dijelu kralježnice je malo teže objasniti. Tu svakako imaju određenu ulogu i fiziološki razlozi kao što je veća osjetljivost na bol obzirom na oscilacije hormona, razlike u obliku čitavog kostura, a tu je i fizički stres koji je lako uvjetovan trudnoćom i rođenjem djeteta.

No tu postoje i druga istraživanja koja svjedoče kako i liječnici češće tek odmahnu rukom kad im se neka žena požali na bolove u leđima. Pokazalo se da to čine i liječnici i liječnice, makar su detaljnija istraživanja pokazala kako je tu žena kojima je kralježnica u mnogo gorem stanju nego kod muškarca koji će brzo biti poslan na terapiju. Autori ovog istraživanja smatraju da niti same žene ne traže liječničku pomoć u tom slučaju jer su previše obuzete svojim radnim mjestom, tu je i održavanje domaćinstva, a i skrb za obitelj.

"Ženske bolesti" nisu toliko važne

Sorio Flor i njeni znanstvenici su usporedili podatke istraživanja iz 1990. i 2021. i u tih trideset godina su utvrdili nešto zanimljivo: "U više kategorija se mogu primijetiti manje slučajeva oboljenja, ali odnos između muškaraca i žena ostaje stabilan." No baš kod tipičnih "ženskih boljetica" - bolovi u leđima i depresija, nema nikakvih ili je broj slučajeva jedva nešto manji.

Londonska profesorica misli da seksizam doista postoji - ali u čitavom zdravstvenom sustavu: "Mislim da postoji tendencija u zdravstvenoj skrbi žensko zdravlje izjednačiti s njenom sposobnosti razmnožavanja. Tako je i zdravlje žena prije svega usredotočeno na njen uterus", smatra Hawkes.

Istraživači koji su objavili rad najavljuju kako će pokušati doći do više i kvalitetnijih podataka, ali sve veći problem im je - politička korektnost. Naime sve češće se u dijagnozama uopće ne bilježi spol pacijenta ili pacijentice, a pogotovo ne spolna opredijeljenost. To se sad vidjelo i u pandemiji COVID-19: da je bilo boljih podataka o spolu oboljelih, možda bi se i iz toga mogli izvući neki zaključci o boljoj terapiji.

Ali za Sorio Flor je ovo istraživanje pokazalo najprije banalnu činjenicu: "Naši rezultati su prilično jasni. Zdravstvene potrebe muškaraca i žena su jednostavno različite". A to bi trebala biti i pouka za državne sustave zdravstvene skrbi: za "muške" bolesti kao što je infarkt po svim bolnicama postoje čudesa i novaca uvijek ima i za pravu svemirsku tehnologiju. Ali za "ženske" bolesti, pa čak i kad je to mentalno zdravlje, redovito se štedi i režu troškovi.