Čovjek je od pamtivijeka fasciniran besmrtnošću, povijest je krcata pričama o ljudima koji su živjeli stotinama godina od Metuzalema i Adama do besmrtnih likova iz fantastike poput Drakule ili Doriana Graya.

No, istina je da ljudi vrlo teško požive duže od sto godina,a istraživanja pokazuju da tek jedna osoba od 10 tisuća uspije preći magičnu i okruglu brojku 100.

Da li bi voljeli znati jeste li baš vi ta osoba? Iako bi svi voljeli to znati nitko nam ne može sa stopostotnom sigurnošću proreći 100, ali nam znanstvena istraživanja mogu pokazati da li smo na dobrom putu prema magičnoj brojci i toplom stisku ruke nekog političara opčinjenog populizmom, piše Caring.

Koliko dugovječnih rođaka obitava na vašem obiteljskom stablu?

Za dugi život su važni geni, pa možda ste ih naslijedili od nekog pretka koji je doživio duboku starost. Istraživanja su pokazala da polovica 100-godišnjaka imaju nekoga u porodici tko je živio preko 90 godina. Znanstvenici s bostonskog sveučilišta uočili su da muški potomci 100-godišnjaka imaju 17 postotnu šansu da dožive duboku starost, a ženski imaju 8,5 posto. Druga istraživanja su pokazala kako vam izgledi da doživite stotu najviše ovise da li su vaši roditelji ili djedovi i bake doživjeli okruglih 100.

Koliko brzo i daleko možete hodati?

Dobra kondicija i brzina vam omogućava da poživite duže, a tu tvrdnju su dokazali znanstvenici sa sveučilišta u Pittsburghu. Naime, znanstvenici su ujedinili sva istraživanja po toj temi i na taj način skupili fundus od 65 tisuća ispitanika starijih od 65 godina. Rezultati su pokazali kako svako povećanje brzine kretanja od 0.1 metra po sekundi rizik od smrti se smanjio za vrtoglavih 12 posto.

Znanstvenici su ustanovili da osobe koje su se kretale sporije od 2 km/h imaju veću mogućnost da preminu ranije od osoba koje su se kretale brže od 3,5 km/h. Prosječna brzina kretanja ispitanika je bila oko 3 km/h. Daljnja istraživanja pokazala su da starije osobe koje dnevno prohodaju oko 3 kilometra imaju u pola  manju vjerojatnost da dožive srčani udar od osoba koje se ne bave rekreacijom.   

Da li imate puno prijatelja?

Nebrojena istraživanja su pokazala kako osobe koje se izoliraju od izvanjskog svijeta i drugih ljudi lakše obolijevaju, a ljudi s puno prijatelja i aktivnom ulogom u zajednici dožive duboku starost. Znanstvenici su do ovog zaključka došli proučavajući 1500 osoba u kojemu su uočili da su žene koje su bile aktivne u crkvi i svim popratnim akcijama u zajednici nadživile ostale sudionike istraživanja.

Da li ste žena?

Već i vrapci na granama znaju da žene žive duže od muškaraca, no ako su vam potrebni statistički podaci da potkrijepe ovu tvrdnju evo vam ih: u SAD-u je 2010. godine živjelo oko 80 tisuća stogodišnjaka, a 85 posto su bile žene. Znanstvenici još nisu otkrili razlog zašto žene žive duže, no sumnjaju da su za to odgovorni ženski spolni hormoni i menstruacija, jača otpornost na kardiovaskularne bolesti, te činjenica da pripadnice ljepšeg spola manje puše od muškaraca. Ipak nije sve tako crno za muškarce jer oni koji ipak doguraju do stote su zdraviji i vitalniji od svojih vršnjakinja.

Da li ste rodili poslije svoje 35?

Iako liječnici preporučaju da žene rode što ranije, istraživanja su pokazala da osobe koje su postale majke poslije navršenih 40 godina imaju četiri puta veću šansu da dožive 100 nego žene koje su ranije rodile. Doduše sam čin rađanja u poznijim godinama nema nikakvog utjecaja na dugovječnost nego sama činjenica da žena može zanijeti i roditi kasnije u životu što pokazuje da njihov reproduktivni sistem sporo stari, a time i cijelo tijelo.

Kada ste rođeni?

Godina rođenja igra vrlo važnu ulogu da li ćete ući u elitni klub stogodišnjaka. Istraživanje britanskih znanstvenika je prikazalo da djevojčice rođene ove godine imaju 33 posto šanse da navrše stotu, dok dječaci imaju 25 posto. Nadalje, 20-godišnjakinje imaju 26,6, a njihovi vršnjaci 19,5 posto šanse da pušu 100 svjećica na torti. A ako sada imate 99 godina vaše šanse da doživite jedno stoljeće bivanja na ovoj planeti su vrtoglavih 67 posto.

Da li ste pozitivne osobe?

Emocije utječu na zdravlje koje onda utječe na starenje stoga držite se samo pozitivnih misli kako bi nadživili sve oko sebe. Svakodnevne brige i negativne emocije izazivaju stres, a on može utjecati na razinu kortizola, sterodinog hormona koji u velikim količinam škoditi našem zdravlju.