U prvom svjetskom izvješću o bolestima izazvanima neispravnom hranom, WHO poziva vlade i prehrambenu industriju da poboljšaju inspekcije i nadzor proizvodnje hrane od farme, preko tvorničke hale do stola.

Bolesti prouzročene bakterijama, virusima, parazitima, otrovima i kemikalijama uglavnom izazivaju prolazne simptome poput mučnine, dijareje i povraćanja. No one mogu također izazvati dugoročne bolesti kakve su rak, bubrežne ili jetrene bolesti, epilepsija, artritis, navodi UN-ova agencija.

"Dosad smo se borili protiv nevidljivog neprijatelja, protiv duha", kazao je dr. Kazuaki Miyagishima, direktor WHO-a u odjelu za sigurnost hrane, zoonoze (bolesti i infekcije koje se sa životinja prenose na čovjeka) te za bolesti izazvane hranom.

Ti su podaci "vrlo konzervativna procjena, uvjereni smo da je stvarna brojka veća", kaže Miyagishima.

Neispravno postupanje u lancu proizvodnje hrane može imati dalekosežne posljedice jer ako su u nekoj zemlji izvoznici hrane slabi standardi to pogađa i države uvoznice. Nadalje, neispravno rukovanje, primjerice kad je riječ o uličnim prodavačima, problem je u brojnim zemljama.

"Mnogo je bolje ulagati u edukaciju uličnih prodavača nego ih kažnjavati", ističe dr. Arie Hendrik Havelaar sa sveučilišta University of Florida.

Zdravstveno neispravna hrana izaziva bolesti diljem svijeta, no najveći broj oboljenja i smrtnosti događa se u zemljama u razvoju. Stanje je najteže u Africi i jugoistočnoj Aziji, gdje je i najveća stopa smrtnosti, 320000.

Za usporedbu, u Europi je WHO zabilježio smrt 5000 osoba, odnosno 9000 u Amerikama.

Dijareične bolesti najodgovornije su za oboljenja i smrti izazvane hranom - 550 milijuna oboljelih i 230000 smrti na godinu.

Djeca su najteže pogođena dijarejom: 220 milijuna oboljelih i 96000 smrti na godinu.

Dijareju često izaziva konzumacija sirovog ili nedovoljno kuhanog/pečenog mesa, zatim konzumacija jaja, svježih proizvoda te mliječnih proizvoda kontaminiranih norovirusom, bakterijom Campylobacter, netipičnim salmonelama i enteropatogenom E.coli.