Biti doktor ili zdravstveni radnik bilo kojeg tipa je, kažu, odlično - sve vam prolazi, svi vas trebaju, može se i štogod zaraditi... no, izgleda da se prvo zaradi stres, očito.

Najviše pritužbi građana pučkoj pravobraniteljici u 2021. odnosilo se na zdravstvenu zaštitu u okolnostima epidemije te na posljedice potresa na Baniji i u Zagrebu i okolici.

Građani su se lani učestalo žalili na otežan pristup liječnicima, uključujući liječnike opće prakse, dugotrajno čekanje na hitne liječničke zahvate i pretrage.

Javljali su se i oni koji uslijed kompliciranja simptoma covida nisu mogli doprijeti do Hitne pomoći.

"Gomilanje problema vezanih za upravljanje u zdravstvenom sustavu u okolnostima epidemije dodatno su se zaoštravali", navodi se u izvješću i ističe slučaj zagrebačkog KBC-a Sestre milosrdnice u kojem su u jednom trenutku svi radiolozi Klinike za tumore bili na bolovanju, zbog čega su se morale odgoditi hitne radiološke terapije.

Pravobraniteljica upozorava na kronični manjak zdravstvenog osoblja.

Među zdravstvenim radnicima koji su podnijeli najveći teret epidemije sve je više zahtjeva za psihološkom podrškom zbog dugotrajnih fizičkih i psihičkih napora kojima su izloženi.

Zbog sindroma sagorijevanja na poslu i stresa u zadnjim je mjesecima prošle godine, navodi se u izvješću, lijekove za smirenje uzimalo 22,4 posto radnika u zdravstvu.

Zbog učestalih pritužbi građana na nemaran, ignorantski, neprimjeren odnos državnih službenika, pučka je pravobraniteljica u izvješće za 2021. prvi put uvela novo poglavlje pod naslovom - Pravo na dobro upravljanje.

"Građani su nam se obraćali povodom postupanja državnih službenika koji su im uskraćivali informacije, pogrešno ih informirali ili ih nisu na vrijeme obavijestili o bitnim informacijama za njihov status, kao i na neprofesionalno i nepristojno ophođenje prema njima kao strankama...", navodi Tena Šimonović Einwalter u izvješću, piše novinarka Jutarnjeg lista Slavica Lukić.