Duljina dana na Zemlji neprestano se povećavala tijekom vremena zbog gravitacijskog povlačenja Mjeseca na oceane i kopno planeta. No, topljenje grenlandskih i antarktičkih ledenih ploča zbog globalnog zagrijavanja uzrokovanog ljudskim djelovanjem redistribuira vodu pohranjenu na visokim geografskim širinama u svjetske oceane, što dovodi do više vode u morima koja su bliža ekvatoru. To čini Zemlju spljoštenijom - ili debljom - usporavajući rotaciju planeta i dodatno produžujući dan.

"Možemo vidjeti ljudski utjecaj na cijeli Zemljin sustav, ne samo lokalno, poput porasta temperature, već stvarno fundamentalno, mijenjajući način na koji se kreće u svemiru i rotira", rekao je profesor Benedikt Soja s ETH-a Zurich u Švicarskoj.

Dodao je da su se ranije ovakvi procesi odvijali milijardama godina, a sada se promjene, zbog emisije ugljikva, događaju u samo 100 ili 200 godina.

Precizno mjerenje vremena

Ljudsko mjerenje vremena temelji se na atomskim satovima koji su iznimno precizni. Međutim, točno vrijeme u danu - jedna rotacija Zemlje - varira zbog lunarnih plima i oseka, klimatskih utjecaja i nekih drugih čimbenika, kao što je polagani oporavak Zemljine kore nakon povlačenja ledenih ploča formiranih u posljednjem ledenom dobu.

Soja ističe da se te razlike moraju uzeti u obzir. "Svi podatkovni centri koji pokreću internet, komunikacije i financijske transakcije temelje se na preciznom vremenskom određivanju. Također nam je potrebno precizno poznavanje vremena za navigaciju, a posebno za satelite i svemirske letjelice."

Istraživanje je objavljeno u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences of the USA, a koristilo je promatranja i računalne rekonstrukcije za procjenu utjecaja otapanja leda na duljinu dana.

Najviša stopa

Stopa usporavanja varirala je između 0,3 i 1,0 milisekunde po stoljeću (ms/cy) između 1900. i 2000. No, od 2000., kako se topljenje ubrzavalo, stopa promjene se također ubrzala na 1,3 ms/cy.

"Ova današnja stopa vjerojatno je viša nego u bilo kojem trenutku u proteklih nekoliko tisuća godina", naveli su istraživači koji upozoravaju da čak i ako se emisije stakleničkih plinova ozbiljno ograniče, ova će stopa ostati na razini od 1,0 ms/cy sljedećih nekoliko desetljeća.

Ako se emisije ne smanje, stopa usporavanja povećat će se na 2,6 ms/cy do 2100., i tako će ovaj uzrok prestići mjesečeve plime kao najvećeg pojedinačnog doprinositelja dugoročnim varijacijama u duljini dana, poručuju istraživači.

Dr. Santiago Belda sa Sveučilišta Alicante u Španjolskoj, koji nije bio dio istraživačkog tima, navodi da ova studija predstavlja veliki napredak jer potvrđuje da zabrinjavajući gubitak leda koji trpe Grenland i Antarktika ima izravan utjecaj na dan duljina.

"Ova varijacija u duljini dana ima kritične implikacije ne samo na način na koji mjerimo vrijeme, već i na GPS i druge tehnologije koje upravljaju našim modernim životima", dodao je.