U studiji objavljenoj u časopisu Quarterly Journal of Experimental Psychology, psiholozi Gary Lupyan sa Sveučilišta Wisconsin-Madison i Dainel Swingley sa Sveučilišta Pennsylvania proveli su eksperiment kako bi otkrili kako pričanje sa sobom utječe na naš mozak. 

"Često mrmljam sebi u bradu dok nešto tražim po hladnjaku ili po policama supermarketa", kaže Gary Lupyan za Lifehack i dodaje kako ga je ovo osobno iskustvo potaknulo da provede istraživanje.

Ispitanicima kojih je bilo 20, upokazane su fotografije određenih rpedmeta koje su potom morali pronaći u trgovačkom centru su pokazani različiti predmeti.

Polovici je rečeno da na glas ponove koji predmet trebaju zapamtiti, dok su drugi trebali pamtiti u tišini. 

Pokazalo se da su osobe koje su ponovile na glas određeni predmet, isti  brže pronašle.

Ovo su argumenti kojima Lupyan i Swingley objašnjavaju svoju tvrdnju da su ljudi koji pričaju sami sa sobom pametniji od drugih:

Fokus

Kada nešto izgovorimo na glas postajemo fokusirani na to i usmjeravamo svu svoju energiju na obavljanje zadatka o kojem govorimo, što znači bolju produktivnost i kvalitetniju izvedbu. 

Javnost

Svi nama se po glavi roje različite misli. Neke imaju smisla, neke ne. Pretpostavimo da ste bijesni na nekoga i diže vam se kosa na glavi kada se sjetite te osobe. Zbog ovoga nećete ići psihoterapeutu, nego ćete se s bijesom i ljutnjom izboriti razgovarajući sami sa sobom te na koncu smiriti. 

"Razgovor sa sobom pomaže nam razjasniti misli, shvatiti što je bitno, a što nije i učvrstiti svoje stavove i odluke", objašnjava za Lifehack psihologinja Linda Sapadin. 

Idući put kada izgubite ključeve, pokušajte na glas ponavljati "ključevi, ključevi" dok ih tražite i jednostavno ignorirajte čudne poglede koji će vam biti upućeni. 

Pamćenje

Kada razgovaramo sa sobom aktivira se naš senzorni mehanizam jer kada izovorimo misli one postaju "opipljive", možemo ih vizualizirati  pa ćemo ih lakše zapamtiti.