« Ekosfera
objavljeno prije 7 mjeseci i 23 dana
EH, DA...

Zašto snijeg ne demantira klimatske promjene?

Sama činjenica da pada (puno) snijega ne znači da nema klimatskih promjena, tvrde stručnjaci. Upravo suprotno: oni kažu da zbog zatopljenja Zemlje može biti čak i više snijega

Tako vam je to...
Tako vam je to... (Arhiva)
Više o

snijeg

,

klimatske promjene

Obilne snježne padaline proteklih dana su prouzročile prometni kaos u više zemalja, ne samo Njemačkoj - gdje je najteža situacija bila u Münchenu. Nekoliko stotina letova iz bavarske metropole je bilo otkazano tijekom proteklog vikenda. Na društvenim mrežama je to također velika tema, pogotovo s obzirom na činjenicu da se istovremeno u Dubaiju održava klimatska konferencija COP28. Na X-u i Telegramu kolaju tvrdnje da je snijeg zapravo dokaz za to da zatopljenje Zemlje ili klimatske promjene nisu uopće tako strašni - odnosno da je to sve izmišljotina.

Bivši voditelj njemačkog javnog servisa rbb Ken Jebsen, koji već godinama širi teorije zavjere, koncem listopada je napisao: „Pa gdje je to globalno zatopljenje na koje nas stalno upozoravaju i zbog kojeg moramo plaćati ogromne poreze?"

DWD: „Deset puta brži od prirodnih klimatskih promjena"

Snijeg sam po sebi nije nikakav protuargument za to da temperature diljem svijeta u prosjeku postaju sve više - oko toga su klimatski stručnjaci jedinstveni. Dok se redaju izmjereni temperaturni rekordi, na Zemlji temperatura raste znatno brže nego prije tisuću godina. Po navodima Njemačke meteorološke službe (DWD), prosječna godišnja temperatura zraka u Njemačkoj je od 1881. do 2022. statistički dokazano porasla za 1,7 stupnjeva.

Klimatologinja Gudrun Mühlbacher iz DWD-a o tome je za javni servis tagesschau.de rekla: „Mi smo sada deset puta brži od prirodnih klimatskih promjena. Promjene temperatura koje registriramo u roku od stotinu godina, za to je ranije bilo potrebno više od 1.000 godina." Mühlbacher dodaje kako su samo promjene u proteklih deset godina veće od promjena koje su registrirane od početka mjerenja temperatura.

Toplija zima, manje snijega

Zime će generalno biti sve toplije, napominje Mühlbacher - "ali mi usprkos tome i dalje imamo oscilacije koje znače da zimi može biti i hladno." Naravno da se mora poći od toga da će hladne zime i snijeg ubuduće biti rjeđe pojave, dodaje ona. Ali napominje da to ne znači da ih neće biti. Osim toga, kako ona objašnjava, rast prosječne temperature tijekom zime može se odvijati i u „minusu", znači onda kada su temperature manje od nule: „Snijegu je svejedno je li vani minus 10 ili minus 5 stupnjeva, važno je samo da je dovoljno hladno", rezimira Mühlbacher.

A proteklih godina je sve rjeđe bio slučaj da je dovoljno hladno kako bi snijeg uopće počeo padati, odnosno mogao ostati na zemlji. To potvrđuju i podaci DWD-a. Broj dana tijekom kojih je u predjelima koji se nalaze niže od 300 metara nadmorske visine bilo snježnog pokrivača debelog barem tri centimetra je, prema navodima DWD-a, opao za oko 65%.

Podaci DWD-a za mjesto Oberstdorf u Bavarskoj koji su plod dugoročnih mjerenja, odnosno za više od 135 proteklih godina, otkrivaju znatan pad broj dana tijekom kojih je u tom naselju bilo snježnog pokrivača. Između 1961. i 1990. u prosjeku je tamo bilo 127 snježnih dana, a DWD je između 1991. i 2020. registrirao (u prosjeku) samo 106 dana tijekom kojih je Oberstdorf bio prekriven snježnim pokrivačem debljim od tri centimetra.

Vrijeme nije klima

U kontekstu analize količine snježnih padalina i zatopljenja Zemlje je ključno diferenciranje između onoga što je vrijeme, a što je klima. Snijeg je meteorološki fenomen, a zbog same činjenice da pada snijeg ne može se kreirati zaključke o klimi, odnosno klimatskim promjenama, kaže Peter Hoffmann, meteorolog iz Potsdamskog instituta za istraživanje posljedica klime (PIK): „I dalje postoji mogućnost da u određenoj konstelaciji dođe do određenih vremenskim prilika, pa i da tijek zime bude neobičan." Kako se mijenja klima, tako se mijenjaju i vremenske varijabilnosti, dodaje Hoffmann.

Hoffmann računa s tim da bi porast temperature mogao dovesti do toga da ubuduće bude više snijega, ali to ne znači da će on češće padati, već da će padaline biti intenzivnije, obilatije. To znači da bi zbog klimatskih promjena snijeg mogao rjeđe padati, ali da bi ga svejedno (količinski) moglo biti isto onoliko kao i ranije, ako ne čak i više.  Pritom se klimatski stručnjaci orijentiraju i prema količini padalina do kojih dolazi zbog promjena klime - posebice tijekom jeseni ili zime. Sudeći po navodima DWD-a, prosječna količina padalina u Njemačkoj od zime 1881./1882. je porasla za 48 milimetara. To je oko 26% više kiše, ali doduše s regionalnim razlikama. DWD uočava da se glavna sezona padalina polako „pomiče" prema zimskim mjesecima.

Više snijega umjesto čestog snijega

To potvrđuje i Niklas Höhne iz NewClimate Institutea: "Mi sad vidimo da tijekom zime doista ima više padalina." To bi moglo dovesti do toga da bude više snijega - iako prosječno gledajući temperature rastu. Hoffmann ovako objašnjava vezu sa zatopljenjem Zemlje: „Poznato je da zbog klimatskih promjena vladaju visoke temperature - zato atmosfera može zadržati više vlage kada je toplo." To onda, kako on dodaje, tijekom ljetnih mjeseci može rezultirati sušama, zato što vlaga isparava, a kiša ne pada. A tijekom jeseni ili zime se, dodaje stručnjak, ta vlaga spušta na Zemlju u obliku ekstremnih kiša, a u slučaju niskih temperatura u obliku ekstremnih količina snijega.

Snijeg je pritom jako važan za funkcioniranje prirode. Ako snijega nema, to može čak i utjecati na ubrzanje klimatskog zatopljenja. Klimatski stručnjak Mojib Latif kaže da snježni pokrivač funkcionira kao veliki reflektor: „Snijeg i led reflektiraju jako puno sunčeve svjetlosti natrag prema svemiru. Ako se to ne događa, onda površina Zemlje apsorbira sunčevu svjetlost." Ali snijeg ima još jednu dodatnu zadaću, napominje Hoffmann. Pogotovo na većim nadmorskim visinama snijeg ima ulogu rezervoara vode za onaj dio godine u kojem je prirodi potrebna voda. „Ako je zima relativno topla i suha, onda već u proljeće vlada relativna suša, onda kada vegetaciji treba jako puno vode."

Nije svaki snijeg isti...

Iako je snijeg tijekom zime važan za ekosustav, od velike važnosti su i karakteristike snijega. Na primjer za to koliko snijega krovovi ili druga infrastruktura uopće mogu podnijeti. Kada vladaju toplije temperature snijeg je nešto „važniji", objašnjava DWD-ova stručnjakinja Mühlbacher. On sadrži puno vode, i zato je i teži.

S druge strane, zbog oscilacije temperature tijekom zime snijeg se ne zadržava dugo. Često se otopi u roku od tjedan dana, kaže Hoffmann. A to bi, kako napominje, upravo zbog otapanja snježnih masa moglo povećati opasnost od poplava.

Piše: tagesschau/DW
05.12.2023. 08:01:00
Razgovor RSS komentara novi komentar ↓
  1. avatar
    armando
    05.12.2023. 09:27
    tko to zna
Novi komentar
nužno
nužno