Svi dobro znamo da u školama i na fakultetima mnogi učenici i studenti varaju na ispitima koristeći različite metode kako bi dobili dobre ocjene. Koliko je varanje raširena pojava kod nas, istražio je portal EduCentar na gotovo 400 ispitanika.

U istraživanju je sudjelovalo 75% žena i 25% muškaraca. Najviše ispitanika (91%) mlađe je od 25 godina, 7% ima između 26 i 35 godina, dok ih 2% ima 36 godina i više.

Velika većina ispitanika varala je na ispitu

Čak 95% ispitanika priznalo je da je barem jednom u životu varalo na ispitu.

Kada govorimo o obrazovnoj strukturi, na ispitima i testovima u najvećoj su mjeri probali varati ispitanici sa srednjom stručnom spremom, njih čak 98%, dok su u najmanjoj mjeri varali ispitanici sa visokom stručnom spremom (21% nikada nije varalo na ispitu).

Da nije sve tako crno, pokazuje činjenica da je većini ispitanika, od onih koji su pribjegli varanju na ispitima, to samo pomoć prilikom polaganja testa, a tek 16% ispitanika je izjavilo kako im je varanje na ispitima glavna metoda na koju se oslanjaju kako bi položili, odnosno dobro napisali test.

Na ispitima najčešće varaju srednjoškolci

41% ispitanika izjavilo je kako je za vrijeme srednje škole varalo na gotovo svakom testu, a njih svega 8% kaže da nikada nisu varali. Za vrijeme osnovnoškolskog obrazovanja petina ispitanika (19%) je varala gotovo na svakom testu, dok ih 18% nikada nije varalo. U iznimnim situacijama za vrijeme osnovne škole, varalo je 62% ispitanika.

Od ispitanika koji su pohađali višu školu ili fakultet, njih četvrtina (24%) je varala na svakom ispitu, no više je ipak onih koji nikada nisu varali za vrijeme studiranja (31%). Gotovo polovica onih koji su pohađali fakultet priznali su da su varali na ispitima, ali samo u iznimnim situacijama.

Šalabahter kao najčešća metoda varanja

Kada je riječ o metodama prepisivanja, većina ispitanika, njih 93% koristi šalabahter. Osim šalabahtera, ispitanici se često na ispitu došaptavaju (85%), dok ih od kolega prepisuje 11%.

Moderne tehnologije (mobitele, bubice...) probalo je koristiti 19% ispitanika, a svega 4% njih se ovime služi kao glavnom metodom varanja na testovima. Svega 8% ispitanika poslalo je nekoga drugoga umjesto njih da polaže ispit. Srećom, ovu metodu nitko od ispitanika ne koristi redovno, kao najčešću. Od ostalih metoda koje su probali ispitanici su istaknuli: čitanje iz knjige, zamjenu testova, znakove rukama.

Ispitanici varaju zbog nesigurnosti u znanje

Najčešći razlog zbog kojeg učenici i studenti pribjegavaju varanju je nesigurnost u vlastito znanje (66%) te nedostatak vremena za učenje (65%). Četvrtina ispitanika (23%) na ispitima vara 'jer svi to čine', a petina (21%) zato jer imaju priliku. Kako ne bi zaostajali za kolegama koji to čine, razlog je zašto na ispitima vara preostalih 16% ispitanika.

„Previše bespotrebnog gradiva koje se ne može naučiti niti razumjeti", objašnjava jedna ispitanica zašto pribjegava varanju na ispitima.

„Profesori kojima nije bilo bitno da li smo naučili ili naštrebali gradivo...profesori koji su od nas očekivali da budemo papige i gdje doslovno moraš od slova do slova naučiti gradivo napamet", komentira jedan ispitanik, dok drugi dodaje da „generalizirani ispiti nisu za svakog, svi smo različiti i takvo bi trebalo biti i ispitivanje znanja - individualno, a ne generalizirano".

Osim varanja na ispitima i testovima, ispitanici su skloni i „posuđivanju" dijelova ili čak cijelih radova od drugih. U najmanjoj mjeri se posuđuje za izradu maturalnih i diplomskih radova koje ispitanici u pravilu pišu sami (83% maturalni i 81% diplomski). Dijelovi tuđih radova u najvećoj se mjeri posuđuju za zadaće (52%) i lektire (40%), a upravo su lektire te koje se u najvećoj mjeri u potpunosti preuzimaju od drugih.

Čak 83% ispitanika je uhvaćeno u varanju

Za hvatanje u varanju ispitanici uglavnom dobivaju kazne s kratkotrajnim posljedicama.

Najčešća posljedica za to što su ih uhvatili u varanju je opomena (49% ispitanika je opomenuto) te oduzimanje testa ili ispita (39%).

Jedinicu u imenik i poništenje testa dobilo je 31% ispitanika, 5% ispitanika izbačeno je iz učionice zbog varanja, a 1% je zbog toga čak isključeno iz škole.

Iako rašireno, varanje nije moralno

Da varanje nije moralno, ali u nekim situacijama potrebno, smatra 70% ispitanika, dok ih 17% smatra to apsolutno nemoralnim, iako su to i sami radili. Problem u varanju ne vidi 13% ispitanika i smatra kako je to skroz u redu.

Od ispitanika koji su varali na ispitima njih 14% smatra kako je u potpunosti moralno varati na ispitu, dok ih svega 15% smatra kako je to apsolutno nemoralno. Ispitanici koji i sami varaju, njih 72% smatra kako to nije moralno, ali se moraju nekako snaći.

Iako varanje ispitanici ne smatraju moralnim, ali ipak donekle prihvatljivim, 15% ispitanika smatra kako postoje struke gdje je to apsolutno zabranjeno i neoprostivo, kao što su medicina i srodni fakulteti, što pokazuje da za varanje ipak vrijede dvostruki standardi.