Prosječna osoba provede dobar dio dana u nepravilnom položaju u kojem se kralježnica krivi, bilo da je u pitanju mobitel, kada je glava savijena prema dolje, čitanje knjige ili poslovi koje obavlja za radnim stolom.  

Takvo loše držanje može doprinijeti doživotnim bolovima u leđima, lošoj cirkulaciji, otežanom disanju i problemima sa zglobovima.   Stručnjaci kažu da jednostavne promjene mogu spriječiti ovaj problem.  

Liječnici konstantno upozoravaju da će se ljudi razvijati pogrešno, deformirat će ruke i ramena kako bi bolje podržali život usmjeren na uređaje. Ne treba zaboraviti i činjenicu da se naša leđa i tijela mijenjaju s godinama, a tu je i naprezanje očiju gledanjem u ekran telefona i kompjutera. Zato bi nešto hitno trebalo poduzeti.

Kiropraktičari upozoravaju na sve veći broj mladih osoba s lošim držanjem, što dovodi do problema, ne samo s leđima, već i s vratom.

Ova pojava se viđa čak i kod djece koja su još u fazi razvoja.

"Ljudi ne shvaćaju opterećenje koje postavljaju na svoje tijelo kada je ono u nepravilnom položaju i koliko svakodnevna prilagođavanja, vremenom, dovode do kroničnog bola", rekao je fiziolog Nataniel Melendez.  

On dodaje da postoje mnogi suptilni položaji koji pridonose bolu u leđima, koje je u nekom trenutku tijekom života pretrpjelo 80 posto ljudi.  

Melendez je objasnio da kada položaj glave nije u ravni sa kičmom, kada je glava par centimetara pomerena prema naprijed, tada se stvara pritisak od skoro pet kilograma na vaše tijelo.  

"Recimo da se glava pomiče četiri centimetra ispred tijela dok gledate u telefon ili čitate knjigu, to bi bilo isto kao da stalno držite dijete na vašim ramenima. Što dulje tako nastavljate, veći su rizici za pojavu bola, loše cirkulacije i razvoja artritisa", rekao je Melendez.  

On preporučuje jednostavna prilagođavanja kako bi se popravilo loše držanje i umanjila šteta koju prouzrokuje, ali ona možda nisu ona koja bismo očekivali.  

"Da bih to učinio potrebno je da se pacijent osloni donjim dijelom leđa na zid. Ruke su savijene u laktovima pod pravim kutom i podigne na gore, pri čemu se laktovima oslanja na zid. Noge su skupljene i odmaknute od zida šest centimetara. Dok pomera ruke gore-dole po zidu, trebalo bi zadržati sve tačke oslonca, dakle bez pomicanja, ali mnogi ljudi to ne mogu, jer imaju loše držanje", objasnio je Melandez.  

"Samo treniranje snage neće pomoći vašem držanju ili boli koju izaziva. Radim s ljudima funkcionalne i korektivne vježbe kako bih poboljšao njihovo držanje", dodao je on.      

Veoma je važno da ljudi obrate pozornost na svoje držanje, da kada primijete da se nalaze u nepravilnom položaju i pri tom osjećaju bol, sami korigiraju držanje.  

"Kad se vratim starim navikama, razmišljam o tome da sjedim ili stojim uspravno i povlačim ramena unazad", rekao je kardiolog dr. Gunasekera koji je radio sa Melandezom na svom pravilnom držanju.