1950-tih Amerikanci su se bojali da će tehnološke inovacije loše utjecati na puk jer će ljudi imati previše slobodnog vremena. Danas je dokazano da Amerikanci rade više nego ikad i dulje no bilo koja druga nacija.

Većina smatra da je tome glavni uzrok tome što zapravo nemamo ništa manje slobodnog vremena, ne samo u SAD-u, nego i u bilo kojoj drugoj državi svijeta, upravo konstantan pristup tehnologiji koja nas na svakom koraku obavještava da propuštamo nešto „nevjerojatno" ili „hitno". Takve stvari skreću nam pozornost i s ono malo slobodnog vremena koje imamo.

Zašto nam tehnologija ne olakšava život?
Znanost i tehnologija nikad dosad nisu nam mogle omogućiti lagodniji život, no iz nekog smo razloga nervozni, preopterećeni i pod konstantnim stresom. Taj fenomen mogao bi se objasniti takozvanom silom ubrzanja. Njemački kritičar Hartmut Rosa smatra da je ubrzani razvoj tehnologije ubrzao promjene u društvu koje sad pred nas stavlja zahtjeve kojima je teško udovoljiti.

Sve se svodi na sljedeće: što više poruka primamo, time nam treba više vremena da ih obradimo (pročitamo, odgodimo, odgovorimo...). To od nas zahtijeva da odgodimo obavljanje nekog drugog zadatka ili da ih obavljamo u isto vrijeme, čime se automatski umanjuje kvaliteta našeg rada.

Između 1973. i 2016. produktivnost u SAD-u porasla je za 73.9%, dok se plaća povećala za samo 12.5%. Kakvo li je tek stanje u Hrvatskoj gdje se plaće konstantno smanjuju?

To ubrzanje od nas zahtjeva da radimo više - ali koji je njegov krajnji cilj? Jedino što postižemo je manjak slobodnog vremena koje bismo posvetili bližnjima, duhovnim težnjama, sportu i opuštanju.
Što više brzamo kako bismo što više toga stigli obaviti, time smo pod većim stresom i manje stižemo obaviti - nije li taj začarani krug zapravo vrlo okrutan?

Što ako ne radimo ništa?
U današnjem društvu, ne raditi ništa znači gubiti vrijeme, biti lijen ili biti neambiciozan - a nijedan od ovih opisa ne stvara lijepu sliku o nama.

S druge strane, postoje znanstveni dokazi da su odvajanje od dnevnih briga i obveza, te jednostavno razmišljanje i promišljanje od temeljne važnosti za naše zdravlje i održavanje zdravog razuma. Istraživanja ljudske psihologije pokazala su da se naša kreativnost i sposobnost inovativnog razmišljanja povećavaju kada si dozvolimo vrijeme u kojem nećemo ništa raditi. Um se mora odmoriti. Moramo mu dati vremena da misli odlutaju i počnu se stvarati nove ideje.

Ne raditi ništa jednako je važno kao i raditi nešto konstruktivno. Ključ je u tome da znamo uravnotežiti te dvije potrebe.

Kako usporiti?
Svatko od nas mora pronaći vlastiti ritam za usporavanje. Najjednostavniji način je nakratko isključiti uređaje koji nas salijeću obavijestima i spajaju s ostatkom svijeta te istražiti što možemo i želimo raditi van njihova ograničenja.

Danska istraživanja pokazala su da su studenti, koji su na tjedan dana isključili Facebook, osjetili veće zadovoljstvo životom i slobodu. Slična studija ukazuje na važnost odbacivanja loše prehrane. Prvi korak koji moramo učiniti jest zastati i razmisliti o tome isplati li se zaista voditi užurbani život. Znači li to zaista da cijelo vrijeme radimo nešto produktivno?