Zaljubljenost je najvjerojatnije najljepši osjećaj koje čovjek može iskusiti, a koliko je moćno potvrđuje i nedavno američko istraživanje koje je otkrilo da zaljubljenost uzrokuje genetske promjene kod žena. 

U istraživanju, prvom na ovu temu, sudjelovalo je 47 volonterki, a provedeno je na Sveučilištu Kalifornija. Znanstvenici su htjeli otkriti utječe li i kako osjećaj zaljubljenosti na genom. Uzeli su uzroke krvi 47 žena koje su se zaljubile i započele vezu u protekle dvije godine. 

Pokazalo se da ih Kupidova strelica nije pogodila sao u srce, nego i u DNK, odnosno da ih osjećaj zaljubljenosti nije promijenio samo na psihičkoj, već i na tjelesnoj razini.

Zaljubljenost je kod nekih ispitanica potaknula gene na veću proizvodnju interferona, proteina koji se bori s virusima u tijelu.

"Zaljubljivanje potiče gene na veću proizvodnju interferona, što je u skladu s urođenim imunološkim odgovorima na virusne infekcije", objašnjavaju znanstvenici. 

"Zaljubljivanje je jedno od psihološki najintenzivnijih iskustava u ljudskom životu, a izgleda da romantična ljubav ne utječe na nas samo psihološki", zaključuju. 

Razina interferona kod žena mijenja se tijekom ljubavnog odnosa, ovisno o tome u kom smjeru on ide. Ako on sazrijeva i razvija se u ljubav, fiziološke promjene u tijelu žene se ublažavaju. Kod žena koje su prekinule vezu zabilježeno je manje interferona. 

Iako zasad nije otkriveno zbog čega osjećaj zaljubljenosti ovako utječe na naše tijelo, pretpostavlja se da se odgovor krije u tome što se žensko tijelo počinje pripremati na trudnoću kada žena pronađe osobu za koju vjeruje da je ona prava. 

Nakon što je otkriveno kako zaljubljivanje utječe na žensko tijelo, u planu je istraživanje na muškarcima.