Zvukovi koje proizvode vozila, industrija te gradska buka dolaze u koliziju s načinom na koji životinje komuniciraju, druže se i love. Buka postaje toliko nepodnošljiva da bi uskoro mogla postati prijetnja bioraznolikosti. Čak su i životinje koje žive u nacionalnim parkovima  izložene određenom nivou buke.

Trojica znanstvenika koja su provela istraživanje objasnila su na koji način buka šteti divljim životinjama. Dr. Jesse Barber i dr. Kevin Crooks sa Sveučilišta u Koloradu, te dr. Kurt Fristrup iz Udruženja američkih nacionalnih parkova proučili su sve recentne studije na tu temu. Otkrili su kako buka koju proizvodi ljudska civilizacija već uzrokuje ozbiljne probleme.

˝Mnoge životinjske vrste razvile su sluh do tog nivoa kako bi imale prednost u prirodnom okolišu u kojemu se kreću, a on je uglavnom bio ispunjen tišinom. Kako se to u posljednjih 100 godina promijenilo sluh životinja ozbiljno je ugrožen količinom buke˝ objašnjava dr. Barber.

Ugrožene su mnoge životinje poput žaba, sova, šišmiša i nekih vrsta ptica. Tako žabama ženkama zbog prometne buke treba više vremena da lociraju i dozovu mužjaka, što utječe na njihovo razmnožavanje. Šišmiši koji plijen lociraju pomoću zvuka izbjegavaju lovu u bučnim područjima, a to može dovesti do izumiranja jer zagađenje bukom sve više inficira njihova prirodna staništa.

Čak i nacionalni parkovi postaju ugroženi. Unatoč tome što su zaštićeni od buke iz gradova i ostalih oblika civilizacije, ona ipak dopire s obližnjih prometnica. Buka se čuje tijekom četvrtine dana na više od polovice od 55 ispitanih mjesta u 14 američkih nacionalnih parkova. Na 12 mjesta buka se može čuti tijekom skoro pola dana.

˝Tehnike ublažavanja buke uključuju tiše površine na cestama, barijere protiv buke, prikladnu signalizaciju i znakove u zaštićenim područjima te najvažnije, ograničenje uporabe motornih vozila u takvim područjima˝ dodaje dr. Barber.