Zasada je jasno da ponuda od 99 eura za deset dana odmora odnosi na privatni smještaj na crnogorskoj obali izvan sezone, tijekom lipnja, rujna i listopada, postoji mogućnost da za goste iz regije troškove prijevoza na sebe preuzme crnogorska vlada, piše Večernji list.

Velikoj regionalnoj kampanji cilj je premostiti još jednu neizvjesnu godinu sa što manje minusa. Je li to realno i ima li hrvatski privatni smještaj razloga za brigu?

''To je dobar marketinški trik, privući će pažnju, ali dvojim u neke velike efekte. Tijekom lipnja se i na hrvatskoj obali smještaj u dvokrevetnoj sobi kod privatnika može dobiti za deset eura. Crnogorska cijena od 99 eura nije, dakle nešto neviđeno povoljno. Usto, kod nas se za isti novac dobije bitno viši standard. Prošloga smo ljeta imali više slučajeva stranih gostiju koji su nakon dva-tri dana prekinuli svoj odmor u Crnoj Gori, u privatnom smještaju, i došli u Hrvatsku'', rekao je Neno Pinezić iz udruge privatnih iznajmljivača.

Jadranski privatni smještaj već neko vrijeme ima iste cijene, a dobri rezultati iz lanjske krizne godine govore da je uglavnom postignut dobar omjer cijene i kvalitete. Većem se pritisku da spuste cijeni lani bili izloženi jadranski hotelijeri, a kako se vidjelo na nedavnoj burzi turizma u Berlinu, korekcije bi dobro došle i u 2010.

''Nisu Crnogorci izmislili cjenovne šok-kampanje. Godinama to rade Turska i Tunis kada žele privući dodatnu pažnju tržišta. To jest pritisak na Hrvatsku da poduzme nešto slično, ali naš je turizam krenuo drugim putem. Poruka je da se za odmor na hrvatskom Jadranu isplati više platiti. Na žalost, na to je došla kriza, ali bilo bi pogrešno linearno spuštati cijene. Elastičnost oko dogovora za cijene u pojedinim terminima, popusti za djecu do 16 umjesto, kao dosad, 14 godina, povećanje vrijednosti paketa besplatnim pićem uz večeru ili izletom bit će jednako učinkoviti'', smatra Selimir Ognjenović, direktor ID Riva toursa.

Oko 170 milijuna turista, koji godišnje za odmor izaberu Mediteran, danas na izbor imaju samo u hotelima 1,2 milijuna ležajeva više nego prije desetak godina. I ponuda izvan sezone uvelike premašuje potražnju.

''Hrvatskoj nedostaje all inclusivea, a mnogi gosti zbog krize pojačano žele kontrolirati svoje troškove na odmoru'', rekao je Mitja Kočevar iz njemačkog FTI-a, piše Večernji list.