Postoji li u današnjem svijetu mržnja prema demokraciji, pita se u svojem djelu Jacques Rancière, jedan od najznačajnijih suvremenih francuskih i svjetskih filozofa, te nakon potvrdnog odgovora dodaje da mržnja demokracije i nije neka novost, ‘ona je stara kao i sama demokracija zbog jednostavnog razloga: sama njezina riječ izraz je jedne mržnje. Nju su, u antičkoj Grčkoj, najprije izmislili kao uvredu oni koji su u svakom legitimnom poretku bezimene vladavine mnoštva vidjeli propast’.

Temeljna tema knjige ‘Mržnja demokracije’, koja je upravo ovih dana izašla u izdanju Naklade Ljevak (biblioteka Bookmarker), jest današnji dominantni odnos prema demokraciji.

Povratak izvornom smislu demokracijeKnjiga ‘Mržnja demokracije’, u kojoj poznati francuski mislilac Jacques Rancière zagovara povratak izvornom smislu demokracije u kojoj politička moć nikada neće biti u istim rukama, prvi je prijevod nekog njegovog djela na hrvatski jezik. 

Još donedavno, kreposti demokracije javno su se suprotstavljale totalitarnom užasu dok su revolucionari odbacivali privid tih kreposti u ime stvarne demokracije koja tek treba doći. Dok se neke vlade bave izvozom demokracije oružanim snagama, inteligencija, u svim aspektima privatnog i javnog života, neprestano raspravlja o posmrtnim simptomima ‘demokratskog individualizma’ i pustošenju ‘egalitarizma’ koji uništava zajedničke vrijednosti, radi na novom totalitarizmu i dovodi čovječanstvo do samoubojstva.

Rancière, inače autor brojnih knjiga o političkoj filozofiji i filozofiji umjetnosti, raspravljajući s misliocima koji stvaraju negativno mišljenje o demokraciji, zagovara povratak izvornom smislu demokracije, u kojoj politička moć nikada neće biti u istim rukama.

Treba se vratiti na prvobitni skandal ‘narodnog upravljanja’ i pohvatati složene odnose između demokracije, politike, republike i zastupanja. Samo je na taj način moguće, smatra autor, nakon donedavnih hladnih ljubavi i današnjih izljeva mržnje, iznova pronaći novu subverzivnu snagu ideje demokracije. (METRO)