Hladnoća ubija više ljudi nego vrućina u Europi, a neki tvrde da će klimatske promjene biti od koristi društvu smanjenjem tih smrti. Ali studija, objavljena u časopisu Lancet Public Health, otkrila je da će broj smrtnih slučajeva polagano reagirati na zagrijavanje i čak bi mogao porasti kako ljudi stare i postaju osjetljiviji na opasne temperature.

Ako globalno zatopljenje dosegne porast od katastrofalnih 3 ili 4 Celzijeva stupnja, zaključili su istraživači, porast smrti od vrućine uvelike će nadmašiti pad smrti od hladnoće.

Istraživači kažu da rezultati sugeriraju da bi klimatske promjene mogle predstavljati "neviđene izazove" za javne zdravstvene sustave, osobito tijekom toplinskih valova.

"Očekuje se da će se dogoditi mnogo više smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom kako se klima zagrijava i stanovništvo stari, dok se smrtni slučajevi povezani s hladnoćom tek neznatno smanjuju", rekao je David García-León iz Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije, koautor studije.

Smrti povezane s vrućinom mogle bi ubiti 129 000 ljudi godišnje ako temperature porastu 3 stupnja iznad predindustrijskih razina. Danas je broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u Europi 44.000. No, godišnji broj smrti od hladnoće i vrućine u Europi mogao bi porasti s 407.000 ljudi danas na 450.000 2100. godine, čak i ako svjetski čelnici postignu svoj cilj od 1,5 stupnjeva globalnog zatopljenja, pokazalo je istraživanje.Istraživanje dolazi nakon niza toplinskih valova koji su razorili cijeli kontinent. Njegovi rezultati dovode u pitanje argumente poricatelja klime da je globalno zatopljenje dobro za društvo jer će manje ljudi umrijeti od hladnoće.

Važnost brzog djelovanja

Čak i u Europi, najhladnijem naseljenom kontinentu, životi izgubljeni zbog viših temperatura nadoknadit će one spašene blažom hladnoćom, pokazalo je istraživanje. Zemlje diljem Azije, Afrike, Oceanije i Amerike peku se na još smrtonosnijim temperaturama.

"Ovo istraživanje je jasan podsjetnik na broj života koje dovodimo u opasnost ako ne uspijemo dovoljno brzo djelovati na klimatske promjene", rekla je Madeleine Thomson, voditeljica klimatskih utjecaja i prilagodbe u dobrotvornoj organizaciji za zdravstvena istraživanja Wellcome, koja nije bila uključena u studija.

Predviđeno utrostručenje izravnih vrućina u Europi "nije čak ni potpuna slika", dodala je, ukazujući na istraživanja koja povezuju ekstremne vrućine s pobačajima i lošijim mentalnim zdravljem. "A tu su i neizravni utjecaji. Već smo vidjeli kako ekstremne vrućine mogu prouzročiti propast usjeva, pustošenje šumskim požarima, oštetiti kritičnu infrastrukturu i pogoditi gospodarstvo - a sve će to imati posredne učinke na naše živote."

Istraživači su modelirali podatke iz 854 grada kako bi procijenili smrtnost uzrokovanu visokim i niskim temperaturama diljem kontinenta. Utvrdili su da će vrućine ubiti više ljudi u svim dijelovima Europe, ali da će najveći teret pasti na zemlje južne Europe poput Španjolske, Italije i Grčke, kao i na dijelove Francuske.

Predviđaju da će se broj smrtnih slučajeva od neugodnih temperatura povećati za 13,5 % ako se planet zagrije na 3 stupnja. Većina onih koji umru bit će starija od 85 godina.

Gary Konstantinoudis, epidemiolog u MRC Centru za okoliš i zdravlje, koji nije bio uključen u istraživanje, rekao je da je studija bila visoke kvalitete i da je pružila vrijedne uvide, ali je upozorio da je predviđanje smrtnih slučajeva povezanih s temperaturom složeno i uvijek će sadržavati neizvjesnost.

Analiza se temeljila na prethodnoj studiji koja je pretpostavljala da je učinak temperature na stopu smrtnosti konstantan između 2000. i 2019., rekao je, ali druge su studije izvijestile o smanjenju zbog čimbenika kao što su poboljšana zdravstvena skrb i promjene infrastrukture. "Očekuje se da će neuzimanje toga u obzir precijeniti budući utjecaj vrućine na smrtnost", rekao je.