Vrijeme jela ipak utječe na sagorijevanje kalorija?
Još jedna potvrda da doručak i izbjegavanje jela prije spavanja pomaže u sagorijevanju masti
Skoro pola stanovništva SAD-a pokušava smršavjeti povremenim postom i na taj način skidaju suvišne kilograme, piše Medical News Today. Ova dijeta uključuje post u određenom razdoblju dana, a zatim preostale sate unosite sve kalorije. Naprimjer, umjesto da jedete 16 sati u danu, jedete samo osam sati, to je poznato kao post 16:8, ili intermitent fasting.
Istraživanje koje je rađeno 2018. na 1.009 odraslih osoba u SAD-u ustanovilo je da je to najpopularnija dijeta.
Prema istraživačima sa Sveučilišta Vanderbilt u Nashvilleu, na nakupljanje kilograma može utjecati ne samo na broj kalorija koje čovjek unese, već i to kada ih konzumira.
"Postoji puno studija i na životinjama i na ljudima koje sugeriraju da se ne radi samo o tome koliko jedete, već i kada jedete", objašnjavaju profesor Carl Johnson, autor studije i Cornelius Vanderbilt, profesor bioloških nauka.
Kako bi testirali ovu hipotezu, istraživači su pratili metabolizam šest ljudi koji su jeli obroke u različito doba dana. U jednoj su skupini jeli doručak, ručak i večeru. U drugoj skupini su preskočili doručak, ali dobili su i dodatni obrok kao kasnu večernju užinu.
Istraživači su pratili metabolizam sudionika koristeći Vanderbiltovu komoru za metabolizam ljudi kako bi im omogućili stalna mjerenja brzine metabolizma i raspada ugljikohidrata i masti.
Istraživači su otkrili da, iako imaju stalni unos kalorija i nivo aktivnosti, vrijeme unosa hrane znatno je utjecalo na to koliko sudionici sagorijevaju masti.
"Ovo potvrđuje da vrijeme obroka tijekom dnevnog i noćnog ciklusa utječe na to da se konzumirana hrana koristi u odnosu na skladištenu i da će svaka hrana koja je unesena prije spavanja odgoditi sagorijevanje masti tokom spavanja", objašnjava autor studije Kevin Kelly.
Istraživanje koje je rađeno 2018. na 1.009 odraslih osoba u SAD-u ustanovilo je da je to najpopularnija dijeta.
Prema istraživačima sa Sveučilišta Vanderbilt u Nashvilleu, na nakupljanje kilograma može utjecati ne samo na broj kalorija koje čovjek unese, već i to kada ih konzumira.
"Postoji puno studija i na životinjama i na ljudima koje sugeriraju da se ne radi samo o tome koliko jedete, već i kada jedete", objašnjavaju profesor Carl Johnson, autor studije i Cornelius Vanderbilt, profesor bioloških nauka.
Kako bi testirali ovu hipotezu, istraživači su pratili metabolizam šest ljudi koji su jeli obroke u različito doba dana. U jednoj su skupini jeli doručak, ručak i večeru. U drugoj skupini su preskočili doručak, ali dobili su i dodatni obrok kao kasnu večernju užinu.
Istraživači su pratili metabolizam sudionika koristeći Vanderbiltovu komoru za metabolizam ljudi kako bi im omogućili stalna mjerenja brzine metabolizma i raspada ugljikohidrata i masti.
Istraživači su otkrili da, iako imaju stalni unos kalorija i nivo aktivnosti, vrijeme unosa hrane znatno je utjecalo na to koliko sudionici sagorijevaju masti.
"Ovo potvrđuje da vrijeme obroka tijekom dnevnog i noćnog ciklusa utječe na to da se konzumirana hrana koristi u odnosu na skladištenu i da će svaka hrana koja je unesena prije spavanja odgoditi sagorijevanje masti tokom spavanja", objašnjava autor studije Kevin Kelly.
24.04.2020. 09:27:17
Razgovor RSS komentara novi komentar ↓
Novi komentar