Čini se kako svi imamo urođenu želju da tračamo. Znanstvenici tvrde kako je ljudski mozak evoluirao da iz malo površnih informacija donosi relativno točne zaključke. U stvari, izmjena sočnih informacija o tuđim životima brz je način odvajanja prijatelja od neprijatelja i pomaže nas zaštititi od moguće štete.

Zaključke su objavili američki znanstvenici koji su proučavali koliko mnogo važnosti mozak pridaje slikama ljudi. Njihov eksperiment bazira se na fenomenu poznatom kao binokularno suparništvo. Radi se o metodi kada se dvije slike stave ispred svakog oka, a mozak prvo vidi jednu pa zatim drugu.

Ono što je bitno, jest da količina vremena koja se provede promatrajući svaku sliku obično nije pod svjesnom kontrolom osobe. U prvom eksperimentu, 66 muškaraca i žena promatrali su fotografije ljudi, o kojima su dobili i neke informacije. Informacije su uglavnom bile pozitivan ili negativan trač.

Tijekom promatranja fotografija, oči i mozak bili su fokusirani malo duže na licima ljudi koji su povezani s nekim skandalom. To znači, kako navode istraživači sa Sveučilišta Harvard, da je mozak prirodno privučen tračevima. "Ova selekcija opažanja loših ljudi može nas zaštititi od lažljivaca i prevaranata, omogučujući nam da o njima sakupimo više informacija. Trač je bitan dio socijalne interakcije. Na ovaj način učimo socijalno relevantne informacije o karakteru i ponašanju drugih ljudi bez direktnog iskustva njihovih vrlina i mana. To je funkcionalno jer nam omogućuje život u velikim grupama."