Prema nekim procjenama, više od 7000 stranica u jučer je u sklopu zajedičkog protesta protiv nepravednih cenzorskih zakona potpuno ili djelomično bilo nedostupno svojim korisnicima, a među njima je bila i sveprisutna Wikipedija, koja u normalnim danima ima i desetak milijuna posjeta svakog sata.

Iako je ovakav prosvjed stranica daleko od pravog gašenja ili onemogućavanja korištenja, mnogi su se korisnici zapitali što bi se dogodilo kad bi neka od stranica bez kojih ne možemo zamisliti život doista trajno ili na duže vrijeme bila nedostupna.

Odgovor je zapravo vrlo jednostavan; učinili biste isto što i da se zatvori vaš omiljeni kvartovski kafić - našli drugi u kojem ćete piti kavu. Odlučili smo predstaviti vam alternative za tri najveća diva u industriji koju koriste milijarde diljem planete: Wikipedija, Facebook i Google. Pa krenimo.

Wikipedija

Kako smo već napisali, više od 10 milijuna ljudi svakog sata spajaju se na ovu najveću besplatnu enciklopediju na svijetu, što znači da je više od 200 milijuna ljudi u 24 sata blackouta bilo onemogućeno u pristupu. Najbolje alternativno rješenje Wikipediji jest slavna Encyclopedia Britannica, odnosno njeno online izdanje. Nakon besplatnih dva tjedna, sadržaj se počinje naplaćivati, a košta 70 dolara godišnje. Možda vam se na prvu čini puno, ali Britannica je ipak pisana i provjerena od strane znanstvenika, profesora i sturčnjaka iz najrazličitijih područja ljudske djelatnosti.

Besplatne alternative:

Citizendium - stranica koju pišu suradnici (popularno zvani citizens, odnosno građani), a nadgledaju stručnjaci. Za razliku od Wikipedije koju može uređivati svatko, „građani" Citizenduma moraju surađivati pod punim imenom i prezimenom i pristati na cijeli niz pravila ponašanja. Citizendium trenutno ima oko 16.000 članaka koji pokrivaju različita područja. Možda vam se čini puno, no imajte na umu da samo engleska Wikipedia ima gotovo 4 milijuna članaka.

Scholarpedia - stranica napravljena od članaka koje pišu profesori i istraživači. Podaci izneseni na njoj puno su vjerodostojniji od onih na Wikipediji, ali su, razumljivo, i znatno specijaliziraniji. Ipak, Scholarpedia je odlično mjesto za stvari poput diferencijalnih jednadžbi ili dinamike fluida.

Everything2 - koncept najsličniji Wikipediji, ali s dodanim pričama i pjesmama koje pišu sami korisnici. Autori na ovoj stranici zovu se „noders", a članci „nodes". Svaki je node hiperlinkan na druge nodove, što rezultira cijelim nizovima povezanih članaka na istu temu kako jedan autor ispravlja drugog.

Facebook

Nevjerojatno je da u 2012. postoji stranica bez koje mnogi ne mogu zamisliti život, a prije svega pet godina još uvijek nitko nije znao da uopće postoji. Svijet bez Facebooka ostavio bi milijune ljudi s golemim osjećajem izoliranosti i u paničnoj potrazi za alternativama. Ovo su neke od njih:

Google+ - društvena mreža koja se pokušava profilirati kao alternativa svepristunom Facebooku, a stručnjaci joj predviđaju pravi boom u 2012., budući da bi na kraju ove godine mogla imati i 400 milijuna korisnika. Google+ prepun je novih i zanimljivih „fićera", ali ne vjerujemo da trenutno ima kapacitet da ozbiljnije ugrozi Fejs.

Twitter - dijete ljubavi društvene mreže i servisa za mikro-blogging. Twitter je mreža koja polako ali sigurno već godinama raste i vrlo dobro popunjava svoju tržišnu nišu. Iako nije prava alternativa Facebooku, vrlo bi vjerojatno doživio veliki rast popularnosti kad bi Fejs iz bilo kojeg razloga određeno vrijeme bio nedostupan.

Pinterest - vrlo mlada društvena mreža kojoj predviđaju blistavu budućnost. Pinterest je križanac društvene mreže, sajta za slike i velike oglasne ploče na kojem milijuni članova dijele fotografije svojih omiljenih stvari diljem interneta. Još uvijek dostupan isključivo preko pozivnica, trebao bi uskoro biti otvoren za široku javnost.

Google

Ako isključimo Kinu (koja ima svoju nacionalnu tražilicu), Google koristi više od dvije trećine korisnika interneta za pretraživanje. Sama ta činjenica govori koliko bi velika rupa nastala njegovim naglim gašenjem ili nestankom. Ipak, nekoliko bi konkurenata ovako nešto dočekalo raširenih ruku:

Bing - tražilica s kojom je Microsoft svojevremeno planirao izbrisati Google s lica Zemlje, ali su im na put stale brojne objektivne i subjektivne okolnosti. Svojevremeno odbačen od strane korisnika zbog nevjerojatno pretrpanog sučelja i pokušaja Microsofta da u nju doda sve i svašta, Bing je zadnjih godina i mjeseci potpuno promijenio lice. Čist, jednostavan i pregledan dizajn te jedna od najrelevantnijih pretraga na svijetu čine danas Bing vrlo dobrom alternativom svemoćnom Googlu.

>>Zašto Google više nije moja primarna tražilica>>

Wolfram Alpha - ova je stranica nakon izlaska proglašena „ubojicom Googla" od strane brojnih svjetskih tehnoloških medija te je od mnogih hvaljena kao prva prava tražilica 21. stoljeća. Wolfram Alpha ipak nikad nije uspio opravdati ove hvalospjeve, ponajviše zbog toga što je zapravo, pored svih tih cool novotarije koje je unio, zapravo bio vrlo loša tražilica opće namjene. S druge strane, trebaju li vam imena svih tamnoputih dobitnika Oscara ili koliko se ljudi imena Johnatan rodilo u Denveru u 2010. godini, Wolfram Alpha pravo je mjesto za vas.