Vlada u državnom proračunu za iduću godinu uopće ne planira smanjenje rashoda, niti su na vidiku stvarne reforme koje bi smanjile javnu potrošnju, ocijenili su stručnjaci na današnjem okruglom stolu Splitske banke o receptu za izlazak iz krize.

Neovisni ekonomski stručnjak Ante Babić smatra da planirani proračunski prihodi od oko 112,8 milijardi kuna sigurno neće biti ostvareni, već je realnije da će biti prikupljeno pet milijardi kuna manje tako da će proračunski deficit dosegnuti blizu 15 milijardi kuna.

Ravnateljica Instituta za javne financije Katarina Ott ocijenila je uvođenje kriznog poreza kao "logično rješenje Vlade koja nije bila kadra smanjiti rashode".

Pritom je kritizirala opravdanje Vlade i ministra financija da je "više od 87 posto proračuna unaprijed zadano". Ništa nije unaprijed zadano osim otplate dugova, a i to se može prolongirati, dok se sklopljeni ugovori, propisi i zakoni mogu mijenjati, kaže Ott.

Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Damir Kuštrak smatra da Vlada i Ministarstvo financija "preusko" gledaju na proračun i previše su opterećeni centralizmom, jer bi dio javne potrošnje trebalo spustiti na lokalnu upravu i samoupravu.

Dno krize dosegli smo u drugoj polovici 2008. i ostat ćemo na dnu do druge polovice iduće godine, kada će valovi iz Europe, gdje je započeo oporavak, podići naš "mali kaić", a zbog tih valova ćemo opet početi rasti tamo gdje smo stali 2006. godine, slikovit je bio Babić.

Sudionici okruglog stola koji je vodio ekonomski analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić složili su se da u Hrvatskoj dosad nisu poduzete nikakve antirecesijske mjere, a Ante Babić misli i da je propuštena prilika za to.

Zauzeli su se za reformu poreznog sustava, pri čemu je Katarina Ott naglasila da reformu treba započeti na strani rashoda, pa tek onda krenuti na prihode.

Mora se provesti sniženje općeg poreznog opterećenja, a ne smanjiti poreze samo za neke obveznike, istaknula je dodavši da sada imamo komplicirani, skupi i neefikasni porezni sustav.

Hrvatska bi također trebala smanjiti udio države u gospodarstvu, po uzoru na Irsku koja je gospodarski rast osigurala i kroz smanjenje državnog udjela s 55 posto na 33 posto, dok kod nas on iznosi preko 70 posto.

Unatoč hrvatskoj "općoj frustraciji" s privatizacijom, koja je u zadnjih 10 godina išla izuzetno teško, treba nam novi val privatizacije, ocijenio je Kuštrak.

Na skupu je upozoreno i na nužnost hitne mirovinske reforme jer će zbog nepovoljnih demografskih trendova 2050. godine u Hrvatskoj stariji od 65 godina predstavljati trećinu stanovništva, te gotovo polovicu radno aktivnog stanovništva.

Trebalo bi odmah ukinuti bilo kakve beneficije za odlazak u mirovinu, preispitati sve dosadašnje povlaštene mirovine, obavezno produljiti radni vijek i fleksibilizirati radno zakonodavstvo kako bi umirovljenicima omogućili ulazak u radnu snagu, rekla je Katarina Ott. (hina/metro-portal)