Zabilježili smo 15-20% više pacijenata koji imaju problema s alergijama, rekao je Boro Nogalo, ravnatelj Dječje bolnice Srebrnjak, naglasivši da je ove godine na Srebrnjaku više pacijenata nego inače, osobito manje djece.

Nogalo ističe kako su već od siječnja počeli simptomi hunjavice, sinusitisa, suzenja očiju, glavobolje i vrtoglavice, a sve je više pacijenata koji završe u bolnici zbog opstrukcije donjih dišnih putova.

Zbog toga je puno više bilo onih koji su prošli kroz ambulantu i dnevnu bolnicu gdje su bili na inhaliranju.

Djeca i odrasli koji imaju alergije na pelud i dolaze na Srebrnjak znaju što treba raditi i kako se zaštititi, rekao je Nogalo te dao nekoliko savjeta onima koji nisu prošli bolnički tretman i edukaciju.

"Upravo cvjetaju lijeska i čempres, pa zato oni koji su alergični ne bi trebali previše izlaziti vani. Kad se vrate doma, alergični se trebaju presvući, istuširati se i oprati kosu, držati zatvorene prozore i koristiti klima uređaje", preporučuje Nogalo.

Budući da se pojava pojedinih alergija na pelud poklapa s cvjetanjem biljaka koje daju taj pelud, Nogalo napominje da je važno poznavanje peludnog kalendara zbog podataka o sezoni cvjetanja biljaka koje kod osoba izazivaju simptome alergije.

Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) navode da se alergija može javiti kod svakoga, iako se javlja češće u osoba koje imaju alergijske bolesti u obitelji.

Prema procjenama, alergijske bolesti pogađaju 5-10% stanovnika.

Na alergije treba sumnjati kod osoba s ponavljajućim prehladama, učestalim curenjem nosa, upalama uha, jutarnjim kašljem, čujnim disanjem (sviranjem u plućima) te probavnim i kožnim alergijskim smetnjama.

Iz HZJZ-a ističu kako je najbolji način sprječavanja alergije otkrivanje i izbjegavanje alergena.

Kada je riječ o peludu, HZJZ preporučuje da treba pratiti biometerološku prognozu i ne izlaziti iz kuće od 5 do 10 sati kad u zraku ima najviše peluda.

U sezoni peludi treba izbjegavati boravak u područjima bujne vegetacije, posebno u vrijeme visoke koncentracije peludi u zraku, u jutarnjim satima, ali i sušenje i provjetravanje odjeće i posteljine na otvorenom.

Radeći vani ili u vrtu treba koristiti masku za lice kao zaštitu od peluda.

Ako si alergična osoba to može priuštiti, neka promijeni boravište u sezoni peluda.

Trebaju pratiti peludni kalendar s podacima o sezoni cvjetanja biljaka koje su kod bolesne osobe izazvale senzibilizaciju.

Za prozračivanje prostora treba iskoristi rano jutro, posebice nakon kiše.

Oni koji koriste klimu neka je redovito čiste deterdžentom, povremeno dezinfekcijskim sredstvom i neka zamjenjuju filtere, poručuju iz HZJZ-a.

Alergični na prašinu i plijesan trebaju poboljšati mikrookolišne uvjete čisteći prašinu jednom tjedno, te držeći jastuke i posteljinu pod prekrivačem otpornim na prašinu.

Bilo bi dobro zamjeniti tapecirani namještaj plastičnim ili kožnim, staviti na pod parkete, laminate ili pločice te održavati 30-50% vlažnost zraka i ventilirati kuhinju, kupaonicu i podrum, mijenjati redovito filtere u sustavima grijanja ili hlađenja, čistiti ovlaživače zraka kako bi se spriječio rast bakterija i plijesni koje vole vlažnije prostore.

Također, treba izbjegavati držanje pernatih kućnih ljubimaca ili onih s krznom koje bi bilo dobro kupati barem jednom tjedno te im zabraniti boravak u spavaćim sobama i u prostorijama gdje se priprema i poslužuje jelo.

Alergične osobe morale bi izbjegavati aktivno i pasivno pušenje jer u dimu cigarete ima više od 4000 kemikalija od kojih su mnoge kancerogene, ali i alergogene te povećavaju rizik za razvoj alergijske astme, pogotovo kod djece.

Uz sve to, treba redovito prati podove i usisavati dva ili više puta tjedno, a za pranje odabrati krpe koje bolje zahvaćaju čestice prašine i prljavštine.