U Europskoj uniji danas oko 30 posto struje dolazi iz obnovljivih izvora energije. Prije sedam godina taj je udio iznosio oko 20 posto.

Prema studiji koju su u Bruxellesu predstavile think tank organizacije Agora Energiewende i Sandbag, proizvodnja energije iz biomase i snage vjetra i sunca u EU-u je od 2010. porasla s devet na 20,7 posto u 2017. godini. Udio proizvodnje struje pomoću kamenog i smeđeg ugljena iznosio je 20,6 posto. Količina električne energije iz nuklearki i hidroelektrana u proteklih sedam godina je ostala konstantna. 

Unatoč tome - raste zagađenje

Unatoč tim pozitivnim rezultatima, u proizvodnji električne energije u Uniji nije smanjena emisija štetnih plinova. Analitičar Sandbaga Dave Jones je objasnio: "Proizvodnja struje pomoću snage vode je, prije svega zbog manje oborina, u cijeloj Europi znatno pala." To je utjecalo i na ukupni rast proizvodnje iz obnovljivih izvora energije. Osim toga, atomske elektrane su proizvodile manje struje, a istovremeno je potrošnja u EU-u porasla za 0,7 posto. Proizvodnja za povećanu potrošnju je potom nadoknađena u elektranama na fosilna goriva.

Kako bi se pojačala zaštita klime, "države moraju pojačati svoje napore na području energetske učinkovitosti", rekao je Jones i dodao da su mnoge članice EU-a još daleko od tog cilja. Sandbag i Agora polaze od toga da je emisija ugljičnog dioksida u EU-u prošle godine ponovo porasla. Kao uzrok navode prije svega veću potrošnju nafte i plina za grijanje i u prometu. Oni predviđaju porast emisije za oko jedan posto. 

Danska na prvom mjestu

Obnovljivi izvori energije u Europi su proteklih godina u porastu i to prije svega dobivanje struje iz energije vjetra, a tek onda slijede proizvodnje pomoću biomase i sunca. U Danskoj je prošle godine već 50 posto struje proizvedeno u vjetroelektranama - to je rekord u Europskoj uniji. Zajedno s energijom iz biomase (21%) i fotonaponskih ćelija (3%) udio obnovljivih izvora energije u Danskoj iznosi 74 posto. Višak struje iz vjetroelektrana koristi se za toplane, čime se smanjuje i potrošnja energije iz fosilnih goriva i biomase, pa tako i s time povezana emisija ugljičnog dioksida.

U Danskoj je 80 posto uređaja za obnovljive izvore energije u vlasništvu samih građana. "Lokalna akceptiranost je vrlo važna. Ako nema sudjelovanja građana dolazi do protivljenja i vjetroelektrane se ne grade. Nisu poželjni strani ulagači, koji samo postave uređaje i ostvaruju profit", objašnjava u razgovoru za DW Preben Maegaard, danski pionir na području korištenja vjetra u proizvodnji energije.

Nužni su veći napori

Prema procjenama Agore i Sandbaga, članice EU-a idućih godina moraju znatno povećati svoje napore ukoliko do 2030. žele ostvariti ciljeve za zaštitu klime i obnovljive izvore energije. Kao posebno perspektivne izvore energije oni navode vjetar i sunce. Jer, kako pojašnjavaju, zbog znatnog smanjenja cijena uređaja troškovi proizvodnje su mali, a u usporedbi s biomasom, proizvodnja je također održivija.

"Kada bi se sve europske zemlje jednako angažirale, do 2030. bilo bi moguće povećati udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji na 35 posto", uvjeren je Matthias Buck, voditelj odjela Europska energetska politika u Agori.