Prije nekih 8 000 godina, tijekom neolitičkog perioda, ljudi su postizali napredak kao nikad do tada. Studije pokazuju da su u dolini južne Gruzije ljudi proizvodili vino puno dulje nego što smo mislili.

Arheolozi sa sveučilišta u Torontu i Gruzijskog nacionalnog muzeja pronašli su dokaze najranije proizvodnje vina koja datira između 8 000 i 6 000 godina prije nove ere. Dosad je najstariji dokaz proizvodnje vina bio pronađen u Iranu, a star je 5 000 godina.

Na nalazištu su otkrivena dva neolitička sela, Gadachrili Gora i Shulaveris Gora, a otkopan je veliki broj keramičkih posuda koje su kasnije podvrgnute kemijskoj analizi.

Uz pomoć tehnologije za kemijske ekstrakcije otkriveni su tragovi jabučne kiseline, jantarne kiseline, citrusne kiseline i najvažnije, vinske kiseline, ključne komponente za identifikaciju grožđa i vina.

Postoji 10 000 različitih vrsta vina i grožđa širom svijeta, a Gruzija je dom 500 vrsta, što sugerira da su se s vremenom vrste na tom mjestu križale i nastajale nove.

Neolitičko razdoblje počelo je oko 15 000 i trajalo do 4 500, a u nekim predjelima do 2 000 godine prije Krista. To ja bilo doba revolucije u kojem su se ljudi počeli privikavati na sjedilački način života, što znači da su postojali uvjeti za uzgoj grožđa. Iz Euroazijskog su područja kasnije prenesene sadnice i proizvodnja vina proširila se na cijeli svijet.

Danas se najviše vina proizvodi upravo na prostoru Euroazije, a 99.9% ima svoje korijene na kavkaskom području.