Veliki koraljni greben, čudo prirode kraj Australije suočen je s masovnim izbjeljivanjem koralja koje je već uništilo goleme predjele tog dragulja na UNESCO-vom popisu svjetske prirodne baštine.

Znanstvenici su u svibnju upozorili da je izbjeljivanje koralja, uzrokovano klimatskim promjenama, uništilo najmanje 35 posto sjevernog i središnjeg dijela grebena i da će koralji u budućnosti ugibati još bržim tempom.

Izvješće kaže da se loše piše grebenu koji godišnje donosi 3,7 milijardi američkih dolara turističkog prihoda.

Stručnjaci također smatraju da UNESCO treba revidirati svoju odluku da ga ne uvsti na ugroženu listu svjetske baštine.

Australski premijer Turnbull je rekao da će se milijarda dolara upotrijebiti za kreditne linije kojima je cilj smanjiti istjecanje otpadnih voda u ocean koje umanjuju sposobnost grebena da izdrži rastuću temperaturu mora.

"Dobar dio tog novca ići će za financiranje solarne energije, koja će naravno smanjiti ispuštanje stakleničkih plinova, ali i pomoći poljoprivrednicima da unaprijede proizvodnju", rekao je Turnbull novinarima u Townswilleu.

Najvećem koraljnom sustavu na svijetu, uvrštenom na UNESCO-ov popis 1981., prijete klimatske promjene, poljoprivredne otpadne vode, gospodarski razvoj i širenje invazivnih morskih zvijezda zvanih "trnova kruna".

Izbjeljivanje nastaje kada je voda pretopla, pa koralji odbacuju žive alge i počinju se kalcificirati.

Veliki koraljni greben, niz koraljnih grebena duž sjeveroistočne obale Australije u Koraljnome moru, između Torresova prolaza na sjeveru i rta Sandy na otoku Fraser na jugu, dug je oko 2000 km, širok oko 2 km u sjevernom i mjestimično oko 150 km u južnom dijelu. Koraljni grebeni vide se samo za niske vode, a koraljnih otoka ima malo.