Studijom je potvrđena, ali ne i objašnjena velika zagonetka pandemije - zašto je zaraza koja je dosad usmrtila milijun i pol ljudi u svijetu rijetka i gotovo bezopasna među manjom djecom.

Istraživači su za potrebe studije, objavljene u časopisu JAMA Pediatrics, pregledali podatke 136.000 pedijatrijskih pacijenata u sedam američkih dječjih bolnica među kojima su svi bili testirani na koronavirus.

Pozitivno je bilo 5374 djece (3,9 posto), a među njima je manje od sedam posto razvilo teže simptome zbog kojih su završili u bolnici. Umrlo ih je osmero, većina s prethodnim složenim komorbiditetima, što znači da je stopa smrtnosti bila 0,15 posto. 

Zaraza je bila češća i češće je imala teži oblik među crnačkim, hispanskim i azijskim pacijentima, među adolescentima od 12 do 17 godina starosti, onima koji imaju osnovno osiguranje i neku prethodnu kroničnu bolest. 

"Premda je među djecom opći rizik od ove bolesti nizak, vidimo znatne nejednakosti među zaraženima i onima koji razviju teži oblik bolesti po obrascu već viđenom kod odraslih", rekla je vodeća autorica studije Hanieh Razzaghi iz dječje bolnice u Philadelphiji.

Autori dodaju kako će biti potrebna dodatna istraživanja da bi se ustanovilo koja medicinska stanja izlažu djecu većem riziku. Studija je pokazala da će djeca s dijabetesom, a ne s astmom, češće biti pozitivna na testiranju. 

Nejasno je i zašto djecu u najvećoj mjeri koronavirus jedva dotiče. Jedna teorija, potaknuta nekim studijama ukazuje na to da stanice nosne sluznice djece proizvode manje proteina koji pomažu virusu da uđe u tijelo, u odnosu na sluznicu nosa odraslih.