Vegetarijanski način prehrane obično se smatra zdravim, a i sami vegetarijanci vrlo često ističu kako je njihov način prehrane manje štetan za okoliš od hrane koja se proizvodi za mesojede.

No, najnovije istraživanje pokazalo je da se ne može baš tako jednostavno razlučiti koja hrana ima bolji utjecaj na okoliš, jer ako se vegetarijanske namirnice umjetno uzgajaju, dobivamo puno drugačiju sliku.

Tako je, primjerice, salata uzgojena u staklenicima je tri puta gora nego jedenje slanine, tvrde istraživači sa Carnegie Mellon Sveučilišta, koji su analizirali uticaj kalorija raznih vrsta hrane na energetske troškove, trošenje vode i raznih emisija.

Kompletna studija objavljena je u Environment Systems and Decisions žurnalu, a ova vrsta istraživanja napravljena je zbog sve češćih osuđivanja ljudi koji jedu meso, i njihovog utjecaja na klimatske promjene.

Istraživači ne tvrde da ljudi trebaju nastaviti jesti meso u velikim količinama, ali htjeli su ukazati na podatak da i umjetno uzgojena vegetarijanska hrana također šteti prirodi i utječe na klimatske promjene.

"Povrće zahtijeva više resursa po kaloriji nego što ljudi misle. Patlidžan, celer i krastavci izgledaju jednako loše u usporedbi sa svinjetinom ili piletinom", kazao je Paul Fischbeck s CMU-a.

Uzimajući u obzir te faktore, istraživači tvrde da je uzgoj salate tri puta štetniji po okolinu nego li recimo slanina, ili piletina. 

"Salati treba mnogo vode da izraste iz zemlje, potrebna joj je intenzivna njega, a utjecaj biljaka na klimatske promjene ovisi o načinu na koji se proizvedu. Mi obično gledamo na proteine, umjesto na kalorije. Konzumacija mesa utiče na klimatske promjene, i smanjuje emisije, ali na isti način to radi i biljna hrana iz koje uzimamo proteine", dodao je.

Ono što su znanstvenici koji su radili na ovom istraživanju htjeli dokazati jest da ono što je zdravo za organizam, obično nije zdravo za okolinu.