Studija je procjenjivala utjecaj na ljude ako svijet nastavi zacrtanom putanjom i do kraja stoljeća dosegne prosječne temperature od 2.7 Celzijevih stupnjeva više nego u predindustrijsko vrijeme.

Uzimajući u obzir očekivano globalno zatopljenje i rast stanovništva, studija je pokazala da će do 2030. oko dvije milijarde ljudi živjeti izvan klimatske niše i suočiti se s prosječnim temperaturama od 29 Celzijevih stupnjeva ili više. A oko 3.7 milijardi živjet će izvan niše do 2090. godine.

Timothy Lenton, jedan od dvojice autora studije, rekao je da bi trećina globalne populacije mogla živjeti u klimatskim uvjetima koji ne podržavaju "ljudski procvat". "Radi se o dubokom preoblikovanju nastanjivosti površine planeta i to bi moglo dovesti do velike reorganizacije mjesta gdje ljudi žive", rekao je Lenton, direktor Instituta za globalne sustave na Sveučilištu Exeter.

Prema studiji, niša se sastoji od mjesta gdje se prosječna godišnja temperatura kreće od 13 do oko 27 Celzijevih stupnjeva. Izvan ovog okvira uvjeti su obično prevrući, prehladni ili presuhi. Studija je utvrdila da je manje od 1 posto globalne populacije trenutno izloženo opasnim vrućinama, s prosječnim temperaturama od najmanje 29 stupnjeva, ali klimatske promjene već su izbacile više od 600 milijuna ljudi iz niše.

"Većina tih ljudi živjela je u blizini hladnog vrhunca od 13 stupnjeva, a sada su u sredini između dva vrha. Iako nisu opasno vrući, ovi su uvjeti obično mnogo sušniji i kroz povijest nisu podržavali gustu ljudsku populaciju", rekao je koautor studije Chi Xu, profesor na Sveučilištu Nanjing. Ako se Zemlja zagrije za 2.7 Celzijevih stupnjeva, Indija, Nigerija, Indonezija, Filipini i Pakistan bili bi prvih pet zemalja s velikim brojem stanovnika izloženih opasnoj toplini, pokazalo je istraživanje.

Nezabilježeno visoke temperature

Cijelo stanovništvo nekih zemalja, kao što su Burkina Faso i Mali, kao i mali otoci koji su već u opasnosti od porasta razine mora, suočilo bi se s nezabilježeno visokim temperaturama. U najgorem slučaju, ako se Zemlja zagrije za 3.6 ili čak 4.4 stupnja do kraja stoljeća, polovica svjetske populacije bila bi izvan klimatske niše, što bi predstavljalo ono što studija naziva "egzistencijalnim rizikom".

Život izvan niše mogao bi dovesti do povećanih stopa smrtnosti budući da bi izlaganje temperaturama iznad 40 stupnjeva moglo biti smrtonosno, osobito ako je vlažnost toliko visoka da se tijelo više ne može ohladiti na temperaturu koja može održavati normalne funkcije.

Predviđa se da će ekstremne vrućine smanjiti prinose usjeva te povećati sukobe i širenje bolesti. Znanstvenici već dugo upozoravaju da bi zagrijavanje iznad 1.5 stupnjeva rezultiralo katastrofalnim i potencijalno nepovratnim promjenama. Kako se područja unutar klimatske niše budu smanjivala zbog porasta globalne temperature, veći će dio populacije također biti češće izložen ekstremnim vremenskim prilikama, uključujući suše, oluje, šumske požare i toplinske valove.

Stručnjaci kažu da se još uvijek može usporiti tempo globalnog zatopljenja odmakom od izgaranja nafte, ugljena i plina prema čistoj energiji, ali prilika za to je vremenski ograničena. Svaki djelić stupnja može biti važan, ističe Lenton: "Za svaki 0.1 Celzijev stupanj zagrijavanja iznad sadašnjih razina, oko 140 milijuna ljudi više bit će izloženo opasnoj vrućini."

Početkom svibnja Svjetska meteorološka organizacija objavila je kako u sljedećih pet godina postoji 66 posto vjerojatnosti da će temperatura planeta biti više od 1.5 stupnjeva toplija od predindustrijskih razina tijekom najmanje jedne godine. "Toliko smo zakasnili da se zaista pozabavimo klimatskim promjenama da smo sada u situaciji da nam je za promjenu potrebno peterostruko brže smanjenje emisija stakleničkih plinova ili dekarbonizacija globalne ekonomije", rekao je Lenton.