Nakon što je kolektivni angažman korisnika interneta dobio bitku protiv zloglasnih SOPA-e i PIPA-e, vlade diljem planeta zaključile su kako je došlo vrijeme da svijetu i gradu predstave svoju najnoviju ideju za „zaštitu" prava vlasništva, čuvenu ACTA-u (Anti-Counterfeiting Trade Agreement).

Jednostavnim rječnikom rečeno, ACTA je svojevrsna globalna verzija propale SOPA-e, čije su prihvaćanje i stupanje na snagu privremeno spriječili glasni prosvjedi diljem Europe, uslijed kojih je Europski parlament odlučio cijelu stvar poslati na ocjenu Europskom sudu pravde. Online svijet je odahnuo s olakšanjem, unatoč tomu što su pojedini pravni stručnjaci upozoravali da se „oni tamo" neće predati tako lako. Nažalost, čini se kako su bili potpuno u pravu.

Europski je parlament nedavno odlučio da ipak odustaje od uključivanja suda u spor oko ACTA-e te je uvjeren kako takvu odluku može donijeti bez ičije pomoći. Ono što posebno zabrinjava borce za slobodu interneta jest način na koji se cijela stvar odigrala.

Prosvjedi u europskim državama bili su usmjereni protiv odbora odgovornog za ACTA-u pri Europskoj komisiji, koji su na njih odgovorili obećanjem da će sporazum poslati na ocjenu sudu, čime bi se provjerilo krši li ACTA neka ljudska ili druga prava. Očekivalo se da će ta procedura potrajati oko dvije godine prije negoli bi se moglo odlučivati o njenom prihvaćanju.

Odluka da se cijela stvar prepusti parlamentu, a ne sudu znači da će sporazum preskočiti sve barijere i biti izglasan ili odbijen u sljedećih 10 tjedana, što znači da ćemo konačnu odluku znati negdje tamo sredinom lipnja.

Ukoliko parlament iz bilo kojeg razloga odlučio ignorirati prosvjede i kritike (na što ima pravo), zemlje potpisnice sporazuma dobile bi vrlo snažno oruđe za nametanje kontrole na internetu.

Upravo je to razlog zbog kojeg su se na noge ponovno digle brojne udruge za zaštitu ljudskih prava diljem Europe, a rok od 10 tjedana da se nešto promijeni puno je kraći nego se na prvi pogled čini. 

Čeka nas još jedno vruće proljeće.