I nova sindikalna košarica minimalnih životnih troškova potvrđuje da troškovi rastu, dok plaće i mirovine padaju, čime se produbljuje sada već trogodišnji trend pada kupovne moći stanovništva, upozorila je predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Ana Knežević na današnjoj konferenciji za novinare.

Košarica minimalnih troškova za četveročlanu obitelj za rujan iznosi 6.347 kuna, te je za tridesetak kuna ili 0,50 posto veća nego za kolovoz, no u međuvremenu je došlo do pada plaća, pa je tako prosječna plaća za srpanj snižena za 62 kune u odnosu na lipanj.

Tijekom ljeta kupovna moć građana dodatno je smanjena povećanjem PDV-a na 23 posto i uvođenjem posebnog poreza na plaće od dva i četiri posto, dodala je Knežević.

Osim toga, jesen je roditeljima školske djece donijela dodatne troškove jer su ukinuti besplatni udžbenici, a cijene kompleta udžbenika išle su i do 2.500 kuna.

Uz porast cijena režija zbog većeg PDV-a, u nekim gradovima porasla je i osnovna cijena komunalnih usluga, ističe predsjednica SSSH-a.

Mnoge obitelji i dalje osnovne životne potrebe financiraju kreditima, tako da je kreditna zaduženost građana u godinu dana sa 118 milijardi kuna porasla na 124 milijarde kuna. S druge strane, banke su u prvoj polovici godine na kamatama zaradile 4,8 milijardi kuna.

Sadašnja kriza obnovila je interes građana za opskrbu u jeftinijem inozemstvu, pa ove godine oko petine (19 posto) kućanstava ponovno gotovo redovito odlazi kupovati preko granice.

Postavlja se pitanje - zašto i za koga plaćamo posebne poreze jer će, primjerice, od stotinjak milijuna kuna prikupljenih u prvih mjesec dana od uvođenja tzv. harača čak 4,5 milijuna kuna otići na zbrinjavanje smijenjene Uprave HEP-a.Istodobno, potrošnja kućanstava je u prvih šest mjeseci pala za devet posto u odnosu na lani, a pad prometa u trgovini na malo je u prvom polugodištu iznosio 16,3 posto, dok će u drugoj polovici 2009. biti još i veći zbog rasta PDV-a i kriznog nameta.

Knežević je podsjetila da su se sindikati usprotivili Vladinim smjernicama za vođenje fiskalne i monetarne politike u iduće tri godine jer se iz njih ne vidi nikakva namjera za ozbiljnim kresanjem troškova, što će za posljedicu donijeti još veću nezaposlenost, rast broja umirovljenika i bježanje u sivu ekonomiju.

Sindikalne središnjice nastavit će dogovore oko organiziranja velikog prosvjeda krajem listopada ili početkom studenog, no to ne ide glatko, priznala je Knežević, jer postoje različiti interesi koje je teško uskladiti.

Tako, primjerice, sindikati javnog sektora smatraju da bi ukidanje kriznog poreza dovelo do pojačanog pritiska na smanjenje njihovih plaća, dok su sindikati realnog sektora protiv tog nameta.

Sindikalni čelnici trebali bi se idućeg tjedna, prije Vladine sjednice koja je zakazana za četvrtak, sastati s premijerkom Jadrankom Kosorkako bi razgovarali o pitanjima koja ih posebno zanimaju - izmjenema Zakona o radu, sindikalnoj imovini i socijalnom sporazumu, najavila je Knežević. (hina/metro-portal)