Migrene su problem od kojeg pati oko 15% svjetske populacije. Više ljudi mjesečno bori se s nesnosnim glavoboljama i povraćanjem koju uzrokuju teško glavobolje nego to ih boluje od dijabetesa, epilepsije i astme zajedno. Napretci u medicini što se tiče lijekova za migrenu bili su spori - posljednji se ostvario prije tridesetak godina s razvojem triptana.

Tijekom napadaja migrene krvne se stanice u mozgu rašire i pritišću živčane završetke što izaziva bol. Triptani sužavaju krvne stanice i na taj način eliminiraju bol. No terapija ne djeluje na sve pacijente. Oni su razvijeni da olakšavaju simptome, a ne da liječe njezin uzrok.

Za liječenje migrene koristili su se i neki lijekovi prvenstveno namijenjeni tretiranju epilepsije, no ni oni nisu uspješni kod svih pacijenata, a i uzrokuju različite nuspojave. 

Nedavno su razvijeni novi lijekovi koji bi mogli označavati pomak u liječenju migrena. Oni djeluju na neurotransmiter CGRP, kojeg proizvode neuroni u mozgu, a koji kontrolira protok krvi. Njegove se razine povećavaju za vrijeme napadaja migrene, a nakon terapija triptanom se smanjuju, no ljudi koji su osjetljivi na promjenu razine CGRP-a često ne osjećaju olakšanje unatoč lijekovima. 

Monoklonalna antitijela - nova vrsta terapije - ciljaju upravo na CGRP i njegove receptore, a prvi su lijek za migrenu razvijen u posljednja tri desetljeća koji liječi i simptome i uzroke migrena. Istraživanje koje je dokazalo da mjesečne injekcije erenumaba blokiraju spajanje CGRP-a s njegovim receptorima, što smanjuje napadaje kod 60% pacijenata, objavljeno je u časopisu New England Journal of Medicine.

Dodatni bonus je taj što lijek nema ni nuspojava. 

Nova terapija predstavlja uzbudljive vijesti za pacijente koji boluju od migrena, no njihovom zadovoljstvu prijeti jedino cijena. Ona još nije objelodanjena, no godišnji tretman po pacijentu mogao bi iznostit i do 8 550 dolara. Jedino što bi moglo smanjiti cijenu je konkurentnost farmaceutskih tvrtki.

Nadat ćemo se najboljemu.