Usamljenost je opasna kao alkohol ili pušenje, a čak je dva puta opasnija od pretilosti. Manjak društvenih veza i interakcija jednostavno je loš po zdravlje i skraćuje život. U prošlosti se problemu djelovanja samoće na ljudsku psihu davalo puno pozornosti, ali malo se gledalo na njen utjecaj na tjelesna stanja čovjeka. Skupina istraživača sa Sveučilišta Brigham Young u Provu u Utahu odlučili su se zabaviti upravo potonjim. Nakon istraživanja došli su do zaključka da međuljudski odnosi i društvene veze (nije važno radi li se o obitelji, prijateljima ili kolegama) povećavaju šanse da dulje živite za 50 posto. „Ideja da gubitak društvenih veza predstavlja čimbenik rizika od veće smrtnosti -komentira Julianne Holt-Lunstad koja je koordinirala istraživanje nedavno objavljeno u znanstvenom časopisu PLoS Medicine - nije dovoljno prepoznata od strane javnosti, pa čak ni od struke."

>> Samoća uzrokuje ponovno debljanje

>> Usamljenost potiče razvoj raka?

Američki su istraživači analizirali 148 prijašnjih istraživanja iz kojih su mogli dobiti informacije o mortalitetu određenog broja ljudi koji su promatrani tijekom sedam i pol godina, te o njihovim društvenim vezama i interakcijama. Na taj su način bili u mogućnosti odrediti ima li usamljenost ikakve veze s povećanjem stope smrtnosti i zdravstvenim problemima. Pokazalo se, dakle, da je usamljenost dva puta opasnija od pretilosti i da uzrokuje štetu koju može napraviti pušenje 15 cigareta na dan i nekontrolirano pijenje alkohola, a opasnija je i od nevježbanja. Zaključak je i da obitelj i prijatelj na nekoliko načina mogu poboljšati naše zdravstveno (tjelesno i mentalno) stanje - od smirivanja do tjelesnog kontakta pa i do otkrivanja novog smisla u životu.

>> Usamljenost povisuje krvni tlak

>> Usamljenost je zarazna

Kako kaže Holt-Lunstad, kad jedna osoba održava bliske veze s drugim ljudima na neki način se osjeća odgovornom za njih i zato je potaknuta da se brine i za sebe i izbjegava situacije u kojima bi se mogla izložiti nepotrebnom riziku za vlastito zdravlje. Ovaj zaštitni učinak međuljudskih veza ne vrijedi samo za odrasle i starije ljude već u bilo kojoj životnoj dobi. Možda se istraživanje čini banalnim, ali možda ne bi bilo loše dobro razmisliti o njegovim rezultatima. I to naročito sada kad su negativni učinci tehnologije, pritisaka na poslu i svih ostalih svakodnevnih stresova toliko veliki da više nemamo vremena za vlastitu obitelj i prijatelje.