Klimatske promjene i neodrživa potrošnja energije mogli bi mediteranske zemlje koštati i do 30 milijardi dolara tijekom sljedećih pet godina, prenosi Monitor.hr.

Prema istraživanju programa za razvoj Ujedinjenih naroda i Europske investicijske banke, mediteranskim zemljama prijeti neodrživa potrošnja energije i klimatske promjene na sušnom i krhkom Mediteranu bogatom biljnim i životinjskim vrstama. Ekolozi ga smatraju ‘kritičnom točkom’ kad su u pitanju klimatske promjene, svrstavajući ga među regije najosjetljivije na porast temperatura uslijed emisija stakleničkih plinova, piše Glas Amerike.

Henri-Luc Thibault, ravnatelj programa ‘Plavi plan’ Ujedinjenih naroda za ekološki prihvatljiv razvoj na Mediteranu, kaže da će posljedice klimatskih promjena biti posebice skupe za zemlje na istočnim granicama regije poput Tunisa i Egipta.

Te zemlje u Africi i na Bliskom istoku bit će najpogođenije smanjenjem oborina, rastom temperature i povećanjem razine mora. Nasuprot tome, u sjevernim regijama poput Alpi moglo bi biti sve više oborina.

- Cijena nedjelovanja je 30 milijardi dolara. To je cijena ako se ne poduzmu nikakve mjere po pitanju energetske učinkovitosti i obnovljivosti energije - objašnjava Thibault.

Nasuprot tome, cijena promoviranja učinkovite energije u konačnici bi bila znatno manja, prema studiji provedenoj za Egipat i Tunis. Međutim, nastavljanje po starom, a to je nepromijenjeni gospodarski rast, moglo bi biti kobno.

Za dva tjedna čelni ljudi Europe i Mediterana susrest će se u Parizu kako bi potpisali novi euro-mediteranski plan. Većina tih nacija dio je ‘Plavog plana’ (uključujući i Hrvatsku) u sklopu kojeg su se prije tri godine dogovorili da razvijaju Mediteran na ekološki prihvatljiv način. (METRO)