Ujedinjeni narodi pokušat će još jednom natjerati države svijeta da se osvijeste i krenu pametnijim putom.

"Mi smo u trenutku povijesti čovječanstva i povijesti našeg planeta bez presedana ", navodi se u izvješću kojim se poziva vlade, poslovni svijet i građane da se okrenu novoj vrsti razvoja koji štiti okoliš i planet.

"Pandemija covida-19 zadnja je uznemirujuća posljedica velikih neravnoteža", navodi se u Izvješću o ljudskom razvoju 2020. i dodaje da se zdravstvena katastrofa pridružila ranijim krizama globalnog zagrijavanja, nestanka vrsta i nejednakosti.

Izvješće koje je prvi put uvelo novi globalni indeks utjecaja na okoliš, zaključilo je da nijedna zemlja još nije uspjela postići visoki stupanj razvoja bez ugrožavanja prirodnih izvora.

"Mnoge zemlje postigle su veliki napredak, no to su učinile ostavljajući iza sebe velike štete za planet", kazao je Achim Steiner, voditelj Programa UN-a za razvoj (UNDP), koji je izradio izvještaj.

Protekla tri desetljeća Indeks ljudskog razvoja svake bi godine poredao zemlje prema zdravlju, obrazovanju i kvaliteti života. Prva zemlja je Norveška.

Hrvatska je ove godine 43. na tom popisu i pripada skupini zemalja s vrlo visokim ljudskim razvojem.

No, ove godine uvedena su dva nova faktora - emisija ugljikova dioksida po glavi stanovnika za svaku zemlju i tzv. materijalni otisak kojim se mjeri koliko zemlja primjerice troši fosilnih goriva ili metala u proizvodnji dobara i u uslugama.

Rezultat je "manje ružičasta, no jasnija ocjena ljudskog razvoja", naveo je UNDP.

Uzimajući u obzir ta dva faktora više od 50 zemalja ispalo je iz skupine zemalja s vrlo visokim ljudskim razvojem nakon što su ocijenjene novim indeksom što je odrazilo njihov veliki utjecaj na klimu i prirodu.

Kad se uzeo u obzir pritisak koji pojedine države stvaraju na planet pozicija nekih zemalja, do sada pri vrhu, pala je kao što je to slučaj s Luksemburgom, Singapurom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Australijom i SAD-om.

Te se države uvelike oslanjaju na ugljikovodike, navodi UNDP.

Singapur i Luksemburg imaju visoku razinu trgovine, prometa i potrošnje fosilnih goriva, kao i naftom i plinom bogate Zaljevske zemlje.

Australija je pala 72 mjesta na popisu oko 190 zemalja, SAD je pao 45 mjesta, a Kanada 40. Za razliku od njih Hrvaska je poboljšala svoju poziciju za 19 mjesta.

Neka zemlje poput Kostarike, Moldavije, Meksika, Kolumbije i Paname popele su se također 20-ak mjesta što je pokazalo da je manji pritisak na planet moguć, navodi UNDP.

Kostarika je uvelike prešla na zelene izvore energije i zaustavila je uništavanje šuma.

Siromašne zemlje uglavnom nisu nakon uračunavanja utjecaja ta dva faktora mijenjale mjesta jer imaju malu potrošnju fosilnih goriva i mali materijalni otisak.

Steiner je kazao kako je cilj novih indeksa ukazati na rizike i ranjivost planeta na kojima počiva ljudski razvoj, posebice proteklih desetljeća, te uputiti zemlje na pametne izbore pri gospodarskom oporavku od pandemije.

Tako se u izvješću spominje mogućnost ukidanja subvencija za zagađivače koji koriste naftu, plin i ugljen, poticaji za obnovu šumskog fonda, koraljnih grebana, smanjivanje bacanja hrane i očuvanje kvalitete tla.

Svijet kasni u shvaćanju potrebe razvoja koji ne šteti planetu, kaže Victor Galaz, zamjenik direktora Štokholmskog centra za održivost koji je sudjelovao u uvođenju indeksa ljudskog utjecaja na planet u izvješće.