Hrvatska je već dulje vrijeme suočena s očitim nedostatkom radne snage. Domaćih radnika je premalo, regionalni 'bazen' je sve manji, stoga se posljednjih godina fokus prebacio na uvoz stranih radnika. No unutarnje rezerve i dalje postoje i to među osobama koje su formalno u mirovini, a naizgled su 'zaključile karijeru'.

U Hrvatskoj je rad umirovljenika na pola radnog vremena moguć od 2019. godine za korisnike starosne mirovine, a od 2021. i za obiteljske mirovine, pri čemu su radnici zadržavali puni iznos mirovine. Od 1. siječnja, korisnici starosne i prijevremene starosne mirovine s navršenih 65 godina moći će raditi i puno radno vrijeme, uz primanje polovice mirovine.

Ali što o toj mogućnosti misle sami građani, odnosno radnici?

Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka poznata po brendu MojPosao, ispitala je stavove više od 1.600 ispitanika o ovoj temi.

Mogućnost rada da, ali uz punu mirovinu

Više od polovice ispitanika (53%) ne podržava mogućnost rada umirovljenika na puno radno vrijeme uz zadržavanje samo pola mirovine. Glavni argumenti su da umirovljenici u Hrvatskoj često rade iz nužde, a ne iz želje, te da bi, ako već rade, trebali primati punu mirovinu. Mnogi ističu da je ovakva odluka nepravedna i dodatno opterećuje one kojima mirovina ionako nije dovoljna za dostojanstven život. 

S druge strane, 39% ispitanika podržava proširenje mogućnosti rada u mirovini. Navode da su nove opcije pozitivne jer pomažu onima kojima mirovina nije dovoljna i omogućuju korisnicima da iskoriste višak slobodnog vremena. Ipak, čak i oni koji podržavaju ovu mjeru napominju da bi bilo poželjno zadržati cijelu mirovinu, a ne samo polovicu, kako bi rad u mirovini bio doista motivirajući i održiv.

Oko 8% ispitanika još nije sigurno što misliti o mjeri, smatrajući da će njezini učinci biti vidljivi tek s vremenom.

Jednoglasno, u komentarima se napominje kako su mirovine u Hrvatskoj u velikoj većini slučajeva niske i nedostatne za dostojanstven život.