Kod njemačkog odnosa prema Brexitu dominiraju dvije maksime. Jedna je da bi Velika Britanija mogla ostati tijesno vezana uz Europsku uniju, jer je ova zemlja važan trgovinski partner, a London izuzetan vanjskopolitički akter.

Druga je da se radi o očuvanju jedinstva EU-a. Koristi od Europske unije trebale bi imati samo njezine članice. Zbog toga je Angela Merkel u lipnju 2016. i izgovorila presudnu rečenicu da se ne smije dozvoliti egoistično ponašanje i da Britanci napuštanjem Unije uzmu samo ono što im je atraktivno, a ono neatraktivno ostave drugima. Jer, to bi onda moglo ohrabriti druge članice, posebno pojedine istočnoeuropske, da učine isto što i Britanci.

Berlin je s razočaranjem reagirao na to što u britanskom Donjem domu parlamenta nije usvojen sporazum o Brexitu. Zbog njemačkog pritiska EU je došao do granice dopustivog. Zbog toga je došlo i do razočaranja zbog propasti sporazuma, koji je mogao očuvati jedinstvo Europske unije i otvoriti put za daljnju gospodarsku suradnju.

London prvo treba jasno reći što želi

Berlin je skeptičan prema daljim ustupcima. Također i zbog toga što se vjeruje da bi tvrdolinijaši Brexita, bez obzira kakve su ustupke dobili, mogli zahtijevati uvijek više.

Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas (SPD) je tijekom posjeta Irskoj početkom siječnja rekao: "Onaj tko se zalaže za to da glasanje propadne, kako bi možda dobio bolje osnove za pregovore, taj preuzima na sebe veliki rizik. Ja se na to ne bih oslanjao."

Nova šefica CDU-a Annegret Kramp-Karrenbauer ocijenila je nove poteze Therese May kao "neadekvatne". Jer njene izjave "sigurno ne odgovaraju onome što smo u Europi očekivali kada smo rekli da Velika Britanija mora jasno reći što želi", rekla je Kramp-Karrenbauer u Berlinu. Premijerka se ponovo zalaže za pregovore, rekla je šefica CDU-a, „koji su za nas završeni". Lopta je, "kao i do sada u britanskom polju", dodala je. "Britanski parlament mora reći što želi. Do sada su samo rekli što ne žele."

Merkel je preko svog glasnogovornika poručila: "Njemačka vlada očekuje da se britanska vlada dogovori o prijedlozima, koje je podržala većina Donjeg doma." A kao i ranije, savezna vlada se zalaže za uredan Brexit.

Njemačka ministrica pravosuđa Katarina Barley kritizirala je najnovije prijedloge za Brexit kao "prilično razočaravajuće". "Kada se najavi plan B, onda bi to trebalo i učiniti", rekla je glavna kandidatkinja SPD-a za europske izbore. Ona je predbacila Theresi May da igra na vrijeme i dodala kako se "igra vatrom".

Barley je odbacila mogućnost korekcije sadržaja: "Sadržaj sporazuma se neće mijenjati. To je jasno." Ona smatra da bi drugi referendum bio jedna mogućnost kako bi se riješila ova "zamršena situacija". U ovom slučaju bi se također dobilo "prostora" kada je riječ o dogovorenom izlasku iz EU-a.

Treba li Berlin posredovati?

U pogledu izuzetne uloge Njemačke u EU-u stalno se nameće pitanje trebaju li Nijemci bilateralno posredovati. Britanski mediji su pisali o telefonskom razgovoru između May i Merkel i da je navodno bilo riječi o "ustupcima". Glasnogovornik njemačke vlade je to demantirao.

Treći koalicijski partner Angele Merkel, bavarski CSU, slično gleda na to. Šef Kluba zastupnika CSU-a u Bundestagu Alexander Dobrindt je rekao da se neće moći u potpunosti bez njemačke inicijative. Političar CDU-a Elmar Brok ne želi da se Njemačka gura u prvi plan. No narednih dana bi moglo doći do novih preokreta. On kaže kako su na kraju pregovori EU-a po tome i poznati da se kocka do posljednjeg trenutka i onda dođe do dogovora. Angeli Merkel je barem to poznato zbog mnogih noćnih pregovaračkih rundi na razini EU-a.

No što god se dogodilo, savezna vlada ne želi biti iznenađena. U prosincu su napravljeni nacrti zakona kako bi se bilo spremno kako za scenarij dogovorenog, isto tako i za scenarij tvrdog Brexita. Prije nekoliko dana je na konferenciji za novinare savezne vlade još jednom naglašeno da se s "velikim pritiskom" radi na "pripremi za sve scenarije". Politika je zato posebno u uskom kontaktu s gospodarstvom.